Acolapissa: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Acolapissa''' (Varijante) Aqueloupissa, Cenepisa, Colapissa, Coulapissa, Equinipicha, Kinipissa, Kolapissa, i Mouisa.). -Indijansko pleme iz grupe [[Muskhogean]] sa [[Pearl River]]-a na sadašnjoj granici između Louisiane i Mississippija. Već tokom 1702. oni napuštaju svoju domovinu i kreću nešto zapadnije prema [[Bayou Costine]] na sjevernoj strani jezera Pontchartrain. Od 1718. nalaze se na istočnoj obali [[Mississippi|Mississippija]] blizu novog francuskog naselja [[New Orleans]]. Širenjem francuskih naselja tokom sljedećih godina AcxolapisseAcolapisse se polagano povlače sa Houma Indijancima u župu ('parish') Ascension , kod sadašnjeg [[Donaldsonville|Donaldsonvillea]] u [[Louisiana|Louisiani]], gubeći svoj identitet. [[Houma|Houme]] i ostaci Acolapisse ostaju ovdje do 1776 a zatim odlaze u župe [[Terrebonne]] i [[Lafourche]] jugozapadno od New Orleansa. Njihovi potomci i danas žive u ovom kraju Louisiane.
-[[Tangipahoa]] ili Corncob People njihov su ogranak.
 
== ime ==
Redak 7:
== jezik ==
 
Prema jeziku pripadaju porodici Muskhogean a najsrodniji su grupama [[Choctaw]] i [[Chickasaw]].
 
== život i običaji ==
 
Kultura i jezik Acolapissa najsrodniji su njihovim sjevernim susjedima [[Choctaw]]. Naselja (imali su ih 6) su im bila malena (200-300 ljudi). Uzgoj kukuruza, graha, 'squash'-tikava, i drugog, uključujući i duhan, te lov i ribolov glavna su im zanimanja. [[Bizon]] je bio glavni izvor mesa, u rana španjolska vremena (1700.-tih) bilo ih je mnogo u južnom Mississippiju. –Francuzi su tada (iz neznanja) pokušali zarobiti i uzgajati ove životinje zbog vune.
Ugodna klima u donjem toku Mississippija nije zahtijevala mnogo odjeće, muškarci su nosili pregače, žene kratke suknjice, a djeca su do puberteta hodala gola. Svoja tijela Acolapisse su ukrašavali tetovažama. U hladnija zimska vremena zaštićivali su se bizonovim ogrtačima. Kolibe su bile kružnog oblika, od drvenog kostura isprepletenog granjem i trskom poput košare, sve su to ojačavali blatom. Svako selo imalo je dvije javne 'zgrade' ,jedna je služila kao svetište sa sakralnim objektima i svetom vatrom koju je održavao svećenik. Drugi javni objekt bila je poglavičina kuća.
 
== Populacija ==
 
Acolapisse nisu nikada bili veliko pleme, između 3-4,000 ([[1600]].). Iberville ([[1699]].) procjenjuje da imaju 300 ratnika, odnosno 1,500 duša. Epidemije su [[1702]]. smanjile njihov broj na 1,250, dvadeset godina kasnije, po francuskim informacija imaju svega 200 ratnika (1,000 duša). Od 1739. oni se više ne popisuju zasebno, plemenima Acolapissa, [[Bayogoula]] i [[Houma]] broj iznosi tek 500. Ova plemena, odnosno njihovi potomci, danas žive (njih 11,000) u Louisiani pod imenom 'United Houma Nation'.
 
[[category:Američki Indijanci]]