Krunske zemlje Commonwealtha: razlika između inačica

'''Krunske zemlje Commonwealtha''' ([[engleski jezik|engleski]]: ''Commonwealth Realms'') je zajedničko je ime za 16 suverenih država koje priznaju [[UK|britansku]] kraljicu kao svoju kraljicu i šefapoglavara države. [[Elizabeta II.]] nije kraljica ''Commonwealth Realms'' (jer to nije suštinski entitet), ona je kraljica svake od ovih država zasebno. U svakoj od njih ona postavlja, neslužbeno po prijedlogu šefa odgovarajuće vlade, generalnog guvernera (engl. Governer-General) koji je njen predstavnik u datojtoj državi. Krunske zemlje Commonwealtha ne treba miješati sas [[Commonwealth|Commonwealthom]].

Povijesno gledano, tihim raspadom [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] nastaje veći broj neovisnih država koji su do tada bili britanske kolonije ili protektorati. Po sticanjuStjecanjem neovisnosti većina ovih država inicijalno je inicijalno prihvatila vladajućeg britanskog monarha za šefapoglavara svojih novostvorenih država. Međutim, određen broj na to nije pristao, a mnogo onihmnogi koji su inicijalno pristali na ovakav kompromis se kasnije odlučujesu daodlučili samostalno imenujeimenovati šefapoglavara države.

Funkcija kraljice u ovim državama je ceremonijalna i simbolična i ona nema suštinsku moć nad njima. Sve ove države su suverene i imaju mogućnost da proglase [[republika|republiku]]. Nasljednik kraljice ćemorat moratiće dobiti odobravanje svake od članica ukoliko želi da preuzme odgovarajuće titule. Ova uloga je povijesno je često bila paradoksalna. Tako npr. za vrijeme vladavine kralja [[George VI.|Georgea VI.]], Kanada je [[Njemačka|Njemačkoj]] proglasila rat nekoliko dana poslije UKBritanije tako da je George istovremeno bio u ratu i u miru sas Njemačkom. Nešto kasnije, tijekom sukoba [[Indija|Indije]] i [[Pakistan|Pakistana]] 1947., George VI., koji je tada bio kralj obje zemlje, se našao se u nedefiniranom ratu protiv samog sebe. Ovo je često otvaralo pitanje da li se zapravo radi o jedinstvenoj kruni ili o više [[kruna]] za svaku od država, te koliko naklonjenost pojedinačnim državama utječe na druge. Također, činjenica da je vladajući britanski monarh ujedno i poglavar Anglikanske crkve donosi pitanje da li je moguće da takav vladar predvodi raznoliko stanovništvo kakvo je ono u nekim od Krunskih država.

U mnogim od država kojima trenutno vlada kraljica postoje jake republikanske struje, osobito u Australiji i na Novom Zelandu. Utoliko je opstanak ovakvog stanja stvari pod znakom pitanja. Ipak, mnogi vide kraljicu kaosmatraju simbolsimbolom jedinstva i tradicijutradicije koju ne treba mjenjatimijenjati, što čini relativno izvjesnim da se broj država ''Commonwealth Realms'' neće mjenjatimijenjati za vrijeme vladavine Elizabete II. Ovo će se, najvjerojatnije, u mnogome promjenitipromijeniti otvaranjem pitanja sukcesije kraljice pogotovo ako su uzme u obzir činjenica da je Australija već jednom odbila da princ [[Charles]] postane generalni guverner.