Plavno (zavala): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
{{krive wikipoveznice}}, Kategorija: Zemljopis Hrvatske |
m popravljene poveznice |
||
Redak 1:
Plavno je brdsko područje koje se pruža pravcem sjever-jug, na dužini od 14 kilometara i širini oko 7 kilometara. Strme planine sa kojih stiže dosta erodiranog materijala, visoke su u prosjeku oko 1.000 metara, odnosno od 725 do 1.248 metara. Najviša planina je [[Bobija]] 1.248 metara, [[Orlovica]] 1.201 metar, [[Gologlav]] 1.196 metara ([[Plješivica]] 725 a [[Debelo brdo]] 740 metara). U blizini je i planina [[Kom]] (1.003), koja je jugoistočni završetak masiva [[Velebit]]. To je i prostor sučeljavanja [[Dinara|Dinare]] i [[
▲Plavno je brdsko područje koje se pruža pravcem sjever-jug, na dužini od 14 kilometara i širini oko 7 kilometara. Strme planine sa kojih stiže dosta erodiranog materijala, visoke su u prosjeku oko 1.000 metara, odnosno od 725 do 1.248 metara. Najviša planina je [[Bobija]] 1.248 metara, [[Orlovica]] 1.201 metar, [[Gologlav]] 1.196 metara ([[Plješivica]] 725 a [[Debelo brdo]] 740 metara). U blizini je i planina [[Kom]] (1.003), koja je jugoistočni završetak masiva [[Velebit]]. To je i prostor sučeljavanja [[Dinare]] i [[Velebita]], smješten između dvije dislokacione zone – doline [[Butižnice]] na istoku i [[Zrmanje]] na zapadu, pa je tektonski veoma aktivno.
Stijene koje okružuju Plavanjsko polje formirane su u starijem dijelu mezozoika i trijasu. U Plavnu, kao i širem području, dominiraju pljeskoviti, tzv. prljavi krečnjaci koji uslovljavaju formiranje rastresitog zemljišta, na kojem su uzgajane pojedine poljoprivredne kulture, dok su se u rudičastim krečnjacima i brečama iz perioda krede, formirale devastirane šume, makija i siromašniji pašnjaci.
Line 10 ⟶ 9:
U Plavnu je prosječna godišnja količina padalina 1.447 litara, ili oko 120 litara mjesečno (u Kninu godišnje padne 1148, u Šibeniku 855, dok na Uništima padne 1.652 litara kiše). Padaline su u Plavnu posebno obilne u jesen i zimu (prosječno padne oko 400 litara kiše). Plavno se prostire na površini 62,4 km2.
Plavno, u slivu [[Radljevac|Radljevca]] i [[Došnica|Došnice]] ima više vrela. Geolozi tvrde da je 30 izvora, a plavanjska legenda 365, koliko i dana u godini, vjerovatno da bi istakla izdašnost prirode u vodom uglavnom siromašnom okruženju; primjera radi na planini [[Promina]] kod [[
[[Kategorija: Zemljopis Hrvatske]]
| |||