Varaždinski generalat: razlika između inačica

Varaždinski generalat je obrambeni sustav utvrda koji se razvio iz starijeg sustava koji se naziva Vindiška ili [[Slavonska vojna krajina]]. Kasnije je, u 17. stoljeću, prozvan [[Varaždinski generalat]] (po utvrdi [[Varaždin]] koje je od [[1595.]] godine bila sjedište generala, do [[1595.]] i od [[1731.]] do [[1765.]] sjedište generala je utvrda [[Koprivnica]]). Ovo je vojnokrajiško područje regulirano 1578. nakon sabora u Brucku na Muri. U početku se Varaždinski generalat sastojao od tri kapetanije sa središtima: [[Koprivnica]], [[Križevci]] i Ivanić ([[Ivanić Grad]]), a krajem 16. stoljeća je osnovana i kapetanija [[Đurđevac]]. Teritorij Varaždinskog generalata nije označavao kompaktni teritorij, a njegova teritorijalizacija je započela doseljavanjem vlaškog stanovništva i nakon donošenja "[[Statuta Valachorum]]" ([[1630.]]). Od 1765. odnosno 1767. Križevci i Koprivnica prestaju biti dijelovi Varaždinskog generalata. Od [[1765.]] do [[1787.]] sjedište generalata je Bjelovar, a nakon 1787. u Zagrebu. U prvoj polovici 18. stoljeća formirane su dvije pukovnije: Đurđevačka pukovnija (prvo sjedište [[Đurđevac]], kasnije [[Bjelovar]]) i Križevačka pukovnija. Varaždinski generalat ili Varaždinska [[Vojna krajina]] je prestala postojati [[1871.]] godine, a na njenom tlu je osnovana Bjelovarska županija.

 

[[Kategorija: Vojna krajina]]

[[de:Militärgrenze]]