Razlika između inačica stranice »Crna reka«

Dodano 314 bajtova ,  prije 14 godina
poveznice, mrva
(wikipedizirati)
(poveznice, mrva)
{{Wikipedizirati}}
{{Wp+}}
Crna Reka,jedna od naj interesantnijih tekućica u Makedoniji i po mnogo, čemu veoma lijepa i raznolika. Od svog izvora u masivu Demir Hisara(turcizam sa znače njem željezni kraj, pošto obiluje hematitnim nalazištima, pogodnim za proizvodnju željeza u obrtničkoj tehnologiji, usmjeravalo se otvaranju rudnika skopske Želje zare. Na gornje podatke upućuju toponim tog kraja Železnec i Železnečka Reka, pritoka Crne Reke. Prije eksploatacije željeza i ugljena, bila je jedna od naj bistrijih voda i po lijepom vremenu ne odviše brza, izuzev kod samog izvora. Tok kroz Demir Hisar, pretstavlja prekrasno slivno područje, gdje kao pritoke prima Bazerničku, Babinsku, Železnečku i druge vrlo ćudljive rijeke, koje nikad tijekom godine nisu potpuno presušile, dok u kišnom razdoblju postaju opasne bujice. Cije lo ovo područje bilo je prirodno poribljeno potočnom pastrvom, mekoustom pastr vom, velikom endemskom mrenkom, crvenperkom, jeguljom i drugim vrstama riba, te potočnim rakovima,koji su bili i ostali naj pouzdaniji indikatori čistoće vode.
Narod tog kraja imao je izuzetan suživot sa prirodom. Drvo za zimu sjekli su u obližnjim šumama. Regulirali su lov putem lovačkih i ribolovnih društava i skupi na, pri tom su aktivno suzbijali krivolov i devastaciju. U ovom prostranom područ ju između Kičeva, Makedonskog Broda i Bitole u nekoj svježoj planinskoj klimi, putem kanala, poljoprivrednici natapaju svoja polja i nasade, te proizvode čuveni žvanski grah, bundeve posebne delikatesne, razne povrtne kulture,jara žita, kuku ruz i voće. U ovom dijelu svog toka Crne Reka sakupi dosta vode i tako velika i snažna, spušta se u kotlinu Pelagoniju. Tu prima nekoliko većih pritoka Šemnicu, Dragor i još neke da bi se 50 tih godina razlijevala južno od Bitole prema Lerinu (Florini) čineći veliko blato i leglo komaraca, sa tim u ovom kraju pogubne malarije,zato se od 1953 godine prišlo melioracionim zahvatima i stvorena je žitnica Makedonije. Crna Reka se uliva kod rano antičkog lokaliteta Stobi u Vardar
 
[[Crna Reka]], jedna je od naj interesantnijihnajzanimljivijih tekućica u [[Makedonija|Makedoniji]] i po mnogo, čemumnogočemu veoma lijepa i raznolika. Od svog izvora u masivu Demir Hisara (turcizam sa znače njemznačenjem željezni kraj, pošto obiluje hematitnim[[hematit]]nim nalazištima, pogodnim za proizvodnju [[Željezo|željeza]] u obrtničkoj [[Tehnologija|tehnologiji]], usmjeravalo se otvaranju rudnika [[Skoplje|skopske]] Želje zare. Na gornje podatke upućuju toponim tog kraja Železnec i Železnečka Reka, pritoka Crne Reke. Prije eksploatacije željeza i ugljena[[ugljen]]a, bila je jedna od naj bistrijih [[voda]] i po lijepom vremenu ne odviše brza, izuzev kod samog izvora. Tok kroz Demir Hisar, pretstavlja prekrasno slivno područje, gdje kao pritoke prima Bazerničku, Babinsku, Železnečku i druge vrlo ćudljive rijeke, koje nikad tijekom godine nisu potpuno presušile, dok u kišnom razdoblju postaju opasne bujice. Cije loCijelo ovo područje bilo je prirodno poribljeno [[Potočna pastrva|potočnom pastrvom]], [[Mekousta pastrva|mekoustom pastr vompastrvom]], velikom endemskom mrenkom, [[Crvenperka|crvenperkom]], [[Jegulja|jeguljom]] i drugim vrstama riba, te potočnim rakovima[[rakovi]]ma,koji su bili i ostali naj pouzdaniji indikatori čistoće vode.
{{kat?}}<!-- -->
Narod tog kraja imao je izuzetan suživot sa prirodom. Drvo za [[Zima|zimu]] sjekli su u obližnjim šumama[[šuma]]ma. Regulirali su [[lov]] putem lovačkih i ribolovnih društava i skupi naskupina, pri tom su aktivno suzbijali krivolov i devastaciju. U ovom prostranom područ jupodručju između [[Kičevo|Kičeva]], Makedonskog Broda i [[Bitola|Bitole]] u nekoj svježoj planinskoj klimi, putem kanala, poljoprivrednici natapaju svoja polja i nasade, te proizvode čuveni žvanski [[grah]], [[Bundeva|bundeve]] posebne delikatesne, razne povrtne kulture, jara [[Žito|žita]], kuku ruz[[kukuruz]] i [[voće]]. U ovom dijelu svog toka Crne Reka sakupi dosta vode i tako velika i snažna, spušta se u kotlinu Pelagoniju. Tu prima nekoliko većih pritoka Šemnicu, Dragor i još neke da bi se 50 tih godina razlijevala južno od Bitole prema Lerinu (Florini) čineći veliko blato i leglo [[Komarac|komaraca]], saa tim u ovom kraju pogubne [[Malarija|malarije]], zato se od [[1953.]] godine prišlo [[Melioracija|melioracionim]] zahvatima i stvorena je žitnica Makedonije. Crna Reka se uliva kod rano [[Antika|antičkog]] lokaliteta Stobi u Vardar.
 
{{mrva-rij}}
 
[[Kategorija:Rijeke]]
{{Wp+kat?}}
 
<!-- interwiki -->