Ferid Džanić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: bs:Ferid Džanić |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 6:
*Iz zatvora se spasio pristupivši 13. [[SS]] diviziji [[SS divizija "Kroatia"|"Kroatia"]]. Jedan od vođa pobune hrvatskih vojnika u [[Pobuna hrvatskih vojnika u Villefranche-de-Rouergue|Villefranche-de-Rouergue]], 17. rujna 1943., zajedno s Božom Jelenekom iz [[Kutina|Kutine]], Nikolom Vukelićem iz Malog Žitnika kod [[Gospić|Gospića]] i Eduardom Matutinovićem iz [[Vinkovci|Vinkovaca]]. [[Bošnjaci|Bošnjaci]] su činili otprilike dvije trećine sastava, Hrvati jednu trećinu uz jednog Nijemca. Pobunio se samo jedan, Trinaesti bataljun Trinaeste divizije "Kroatia", ali ne i cijela divizija. Druge postrojbe te iste divizije su sudjelovale u gušenju pobune ubijajući vlastite sunarodnike Bošnjake i Hrvate. Divizija je, naime, bila razmještena u više mjesta područja oko Rodeza i Limogea. Kasnije će ta [[divizija]] biti transformirana u [[Handžar divizija|Handžar diviziju]]. Džanić je u pobuni ubijen na prvi dan [[Ramazan]]a od hodže [[Halim Malkoč|Halima Malkoča]] iz Bosanske Krupe, otvorenog naciste pobornika [[Treći Rajh|Trećeg Rajha]] i sljedbenik jeruzalemskog Velikog muftije El-Husseina, koji je za tu svoju uslugu trećem Rajhu odlikovan Željeznim križem i časničkim zvanjem [[poručnik]]a [[SS]]-a. Malkoč je najprije ispalio hitac u Džanića, a po tome ga, kad je ovaj pao, dotukao ga onako ranjenog. Jelenek je postao [[časnik]] francuskog pokreta otpora, Matutinović se pridružio partizanima na Visu, a Vukelić je strijeljan 18. rujna 1943.
*Značajne su i kontradiktorne pretpostavke da je u [[partizan]]e otišao po zadatku kao [[obavještajac]] vojske NDH, a da se predao ustašama da bi im se vratio, dok je u Francuskoj pokušao stupiti u vezu s Pokretom otpora i bio izdan od strane [[velikosrpski|velikosrpskog]] [[provokator|provokatora]] doktora Božidara Vitkovića. Njegov odlazak u partizane je obskuran i postoji više kontradiktornih verzija, a njegov sudrug iz Bosanskog Novog, također domobranski [[časnik]], Mihovil Dodig, kasnije partizanski visoki časnik poznat pod nadimkom "drug Ranko", tvrdi da je siguran, da je Džanić bio u službi [[Gestapo]]-a, što također može biti plod negativnog stava [[boljševik]]a spram ovog događaja.
'''Bibliografija korištenih izvora''':
| |||