Inačica od 3. studenoga 2007. u 11:49 uredi SieBot (razgovor \| doprinosi) 90.791 edit m robot Dodaje: te:విటమిన్ ఎ ← Starija izmjena		Inačica od 3. studenoga 2007. u 20:44 uredi ukloni ovu izmjenu Modra (razgovor \| doprinosi) 275 edits m Tipfeleri Novija izmjena →
Redak 5: Vitamin A se u organizmu pojavljuje u različitim oblicima, pa možemo govoriti o skupini vitamina A. Svi zajedno pripadaju '''retinoidima''' tj. derivatima [[retinoična kiselina\|retinoične kiseline]] ([[esteri]], [[eteri]] ili [[alkohol]]ni derivati). Vitamin A u užem smislu nazva se '''retinol''' ili '''vitamin A1'''. To je cikloheksanski prsten na kojem su tri –CH3 skupine i pobočni lanac s četiri dvostruke veze te primarnom –OH skupinom. Retinol je narančasto viskozno ulje. Ovaj se vitamin otapa u alkoholu i biljnim uljima dok u [[voda\|vodi]] i [[glicerol]]u ne. [[Toplina]] mu može smanjiti aktivnost, a relativno se brzo razgrađuje djelovanjem dnevne i ultraljubičaste [[svjetlost]]i. Tako danas postoje mnoge tvari koje to onemogućuju. Glavni izvori vitamina A su inače [[jetra]], [[mlijeko]] i mliječni proizvodi, [[maslac]], žutanjak i [[riba]]. Stari ~~Egipčani~~Egipćani kuhali su jetru kao lijek za ~~nočno~~noćno sljepilo, 1915.g. otkrivena je funkcija vitamina A. U tkivu životinja i morskih riba je prisutan u esterificiranom stanju. Dok u biljkama se nalazi kao '''provitamin A''' ili '''β-karoten'''. Iz mrkve je bio izoliran već u [[19. stoljeće\|19. stoljeću]] i nazvan je '''karotenom'''. Prepručene dnevne količine ([[RDA]]) ovog vitamina danas za odrasle muškarce i žene iznose 800 – 1000 [[μg]], dok se kod terapijske primjene ona znatno razlikuje. Vitamin A ima vrlo važnu ulogu u organizmu. Sudjeluje prije svega u sintezi vidnog pigmenta - [[rodopsin]]a pa tako djeluje protiv raznih [[očne bolesti\|očnih bolesti]]. Ima izraziti učinak na epitelno tkivo pa služi i u liječenju raznih kožnih bolesti te održava zdrave vanjske omotače tkiva i [[organ]]a. Redak 11: Nedostaci najčešće nastaju zbog neadekvatne prehrane ili pri kroničnim bolestima kod kojih je smanjena apsorpcija masti. Jedna od [[hipovitaminoza]] je i [[noćno sljepilo]] (niktalopatija). Tako pomanjkanje ovog vitamina smanjuje sposobnost adaptacije na tamu. Ta je adaptacija kemijski proces u kojem se stvara rodopsin, a bez vitamina A to je nemoguće. Znakovi nedostatka mogu se opaziti i na koži. Ukoliko se retinoidi unose u organizam u količinama izrazito većim od propisanih, dolazi do [[hipervitaminoza\|hipervitaminoze]] A. Kod djece je to često posljedica samoinicijativne terapije roditelja. A u odraslih nastaje nakon dugotrajnog liječenja kožnih bolesti (npr. [[akne]], [[psorijaza]]) ili dugotrajnom [[automedikacija\|automedikacijom]]. Simptomi kao što su crvenilo kože, svrbež, glavobolja i mučnina prvi su znakovi koji ukazuju da doze treba smanjiti.. Unosom još većih količina dolazi do akutnog trovanja čiji su simptomi ljuštenje kože zbog suhoće, umor, nesanica, edemi u velikim dozama vitamin A oštećuje jetru, živce, doprinosi boli u kostima i zglobovima, a u nekim slučajevima ~~utjeće~~utječe i na fetus. Pri tome se višak β-karotena akumulira u [[epiderma\|epidermi]] (kako se više ne može prevesti u vitamin A) te ona dobiva žućkastu boju. Upravo zbog toga što je A vitamin jedan od onih koji može biti i '''toksičan''', najbolje bi bilo kada biste ga uzimali '''pod nadzorom liječnika'''. == Vitamin A borac protiv infekcija i zaštitnik kože == Redak 36: Vitamin A je idealan za hranjenje i njegu [[Koža\|kože]] stoga ga možemo pronaći u kozmetičkim preparatima. Djelatni sastojci takvih proizvoda su retinoidi (sintetičke inačice vitamina A). Proteže se mišljenje kako je prirodni vitamin A ipak sigurniji od svojih umjetnih tj. sintetiziranih inačica. Liječenje akni. Ako je osoba sklona aknama moguć je nedostatak vitamina A. Koža se uzimanjem veće količine vitamina A čisti, lojne žljezde se smanjuju na veličinu dječijih uz dozu 200 000 do 500 000 IJ vitamina A dnevno u trajanju od 3-6 mjeseci. Ovakvo liječenje mora kontrolirati dermatolog i koristi se samo u ekstremnim slučajevima. Kako bi lječenje bilo što djelotvornije iz prehrane valja ukloniti šećere i rafinirane ugljikohidrate. Ako u terapiju uključimo vitamin E, cink, pantotensku kiselinu i GLA dozu vitamina A možemo smanjiti na 100 000 IJ, što je sigurnije s obzirom da vitamin A može djelovati i toksično u ~~večim~~većim dozama. Stanje psorijaze se može popraviti uzimanjem dodatne količine vitamina A od 100 000IJ (''ekvivalent od 3000 mcg što je ujedno i gornja '''RDA''' granica za odraslog muškarca ili ženu'') uz dodatak vitamina D<ref>Dochao, A., et al., Actas Dermo-sifiliograficas, 1975; 66(3-4): 121-30.</ref>.

Vitamin A: razlika između inačica