Kordun: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 14:
== Stanovništvo ==
Kordun je tijekom čitavog 20. stoljeća bio izrazito emigracijsko i [[Depopulacija|depopulacijsko]] područje, što je pojačano stradanjem u ratovima. Prema popisu stanovništva iz [[2001]]. godine ima oko '''
== Povijest ==
U srednjem vijeku područje današnjeg Korduna imalo je veliku stratešku važnost kao prijelazni prostor između primorskog i panonskog dijela Hrvatske. Upravo tu, na planini [[Gvozd]] (današnja [[Petrova gora]]) pokušao je [[1097]]. godine [[Petar Svačić]] bezuspješno zaustaviti prodor Mađara prema moru. Kasnije u okviru Ugarsko-hrvatske države ovo područje je podijeljeno između srednjovjekovnih županija Drežnika, Gore i Gorice. Kao feudalni gospodari nametnuli su se knezovi [[Nelipići]], nakon njih [[ Babonići]], da bi u 14. stoljeću većina Korduna prešla pod vlast knezova [[Frankapani|Frankapana]]. To je razdoblje guste naseljenosti ovog kraja, kada se razvija čitav niz utvrda, naselja i samostana. Najznačajniji frankapanski centri su bili Drežnik i Slunj. U sjevernom dijelu Korduna nalazila se Perna (današnje selo kod Topuskog) koja je već [[1225]]. dobila gradska prava, zatim samostan Zlat (današnje selo Slavsko Polje) i [[Cisterciti|cistercitska]] [[opatija (redovnička ustanova)|opatija]] Topusko.
| |||