Konstrukcija: Razlika između inačica

Dodan 591 bajt ,  prije 14 godina
bez sažetka
(Nova stranica: thumb|right|200px|'''Crkva u [[Kizhi''', Rusija je uvrštena u UNESCOvu svjetsku baštinu kao čudo konstruirano isključivo...)
 
No edit summary
[[Slika:Kizhi church 1.jpg|thumb|right|200px|'''Crkva u [[Kizhi]]''', [[Rusija]] je uvrštena u [[UNESCO]]vu [[Svjetska baština|svjetsku baštinu]] kao čudo konstruirano isključivo od drveta, baz ijednog ćavla.]]
'''Konstrukcija''' je bitan [[graditeljstvo|graditeljski]], ali i [[estetika|estetski]], element [[arhitektura|arhitekture]]. Svaka konstrukcija se sastoji od '''nosača''' (okomitih elemenata) i '''tereta''' (vodoravnih elemenata). Nosači su: ''zid, pilon, stup, stub i arkada''. Tereti su: ''arhitrav, zabat, strop, svod, krov i kupola''.
 
==Konstrukcijski elementi==
''[[Zid]]'' koji nosi i zatvara prostor može biti od slaganog kamena bez veziva (''suhozid''), s vezivom od ćerpića (trska + glina), žbuke (pijesak + vapno + voda) ili čak [[beton]]a (šljunak + pijesak + voda + cement), a može imati i drvenu konstrukciju. ''Vrata'' su otvor u zidu kroz koji se ulazi u neki prostor, a ''prozor'' je otvor u zidu koji omogućuje ulazak svjetlosti i zraka. Različiti oblici vrata i prozora predstavljaju određeno konstruktivno rješenje i nosioci su dekorativnih elemenata nekog [[stil]]a.
 
''[[Zid]]'' koji nosi i zatvara prostor može biti od slaganog kamena bez veziva (''suhozid''), s vezivom od ćerpića (trska + glina), žbuke (pijesak + vapno + voda) ili čak [[beton]]a (šljunak + pijesak + voda + cement), a može imati i drvenu konstrukciju. ''Vrata''Zidovi sumogu otvorbiti uoblikovani zidutako krozda kojinaglašavaju seneki ulaziunutarnji uili nekivanjski prostor, akao ''prozor''što je otvorslučaj us zidu[[eksedra|eksedrom]], koji[[apsida|apsidom]], omogućuje ulazak svjetlosti[[niša|nišom]], i zrakadr. Različiti oblici vrata i prozora predstavljaju određeno konstruktivno rješenje i nosioci su dekorativnih elemenata nekog [[stil]]a.
''[[Stup]]'' je nosač kružnog presjeka koji slobodno stoji; najčešće se sastoji od baze, trupa i ''kapitela'' (glave). ''Stub'' je nosač pravokutnog presjeka koji slobodno stoji. Stup u obliku ljudske figure nazivamo [[Karijatida]]. Dva stupa ili stuba povezana lukom čine ''[[Arkada|arkadu]]''.
''[[Vrata]]'' su otvor u zidu kroz koji se ulazi u neki prostor, a ''[[prozor]]'' je otvor u zidu koji omogućuje ulazak svjetlosti i zraka. Različiti oblici vrata i prozora predstavljaju određeno konstruktivno rješenje i nosioci su dekorativnih elemenata nekog [[stil]]a.
 
''[[Stup]]'' je nosač kružnog presjeka koji slobodno stoji; najčešće se sastoji od baze, trupa i ''kapitela[[kapitel]]a'' (glave). ''Stub'' je nosač pravokutnog presjeka koji slobodno stoji. Stup u obliku ljudske figure nazivamo [[Karijatida]]. Dva stupa ili stuba povezana lukom čine ''[[Arkada|arkadu]]''.
 
''[[Luk]]'' može bit ''polukružni'' ili ''šiljasti''. Šiljasti omogućuju veći raspon između nosača - tj. veće otvore u zidu. Strop je ravni način zatvaranja gornje granice volumena unutrašnjeg prostora.
 
''[[Trabeacija]]'' je jedan od glavnih elemenata klasične arhitekture. To je horizontalni element kojeg nose stupovi, a stoji na [[kapitel]]ima.
 
''[[Svod]]'' je konstruktivni element zatvaranja gornje granice unutrašnjeg prostora upotrebom zaobljenih oblika. On može biti ''bačvasti'' (lukovi u nizu), ''križni'' (križanjem dva bačvasta) i ''križno-rebrasti'' kad se bridovi križnog svoda učvršćuju rebrima.
''[[Krov]]'' može biti ravan te od materijala od kojeg su nosači ili pak kos (jednoslivni, dvoslivni ili višeslivni), sastavljen od drvene konstrukcije i pokrivača (drvo, šindra, crijep, kamen, metal).
 
Tisućama godina gradnja se služila kamenom, drvetom i opekom, a onda se s industrijskom revolucijom u 19. st. uvode ''metalne konstrukcije'' i ''[[armirani beton]]'' (beton preko kostura od čeličnih šipki). Tada se počinje uvelike koristiti i ''staklo'', ne samo za ispunjavanje prozora, nego i kao građevni element pročelja. Metalnom konstrukcijom uveden je potpuno nov način gradnje: dijelovi po mjeri napravljeni u tvornici se povezuju u cjelinu spajanjem ili ''[[montaža|montažom]]''. Iznimno zahtjevne moderne konstrukcije nazivaju se [[Tankoljusna struktura|tankoljusne strukture]] - zavijene, valovite strukture sposobne prenijeti veće količine tereta u više od dva smjera u potpornje.
 
Kao što je 19. st. obilježeno čeličnim konstrukcijama tako se u 20. st. najviše gradilo armirano-betonskim konstrukcijama. Nasuprot tradicijskoj gradnji, kad kuća raste postupno, armirano-betonsku se građevinu gradi u dvije faze: najprije se postavi kostur od uspravnih nosača (poput stubova) i vodoravnih ploča (strop ili kat), a onda se iznutra podižu pregradni zidovi, izvana se postavlja staklena (ili neka druga) ovojnica.
 
{{Konstrukcije}}
[[en:History of construction]]