Transkripcija i transliteracija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
kat, malo reorganizirao |
||
Redak 1:
'''Transkripcija''' je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se vodi računa o izgovoru. Također, transkribiraju se i imena s istog pisma, točnije u našem slučaju, latinice, kad posuđenice prolaze kroz [[fonologija|fonološku]], [[morfologija (jezikoslovlje)|morfološku]] i [[semantika|značenjsku]] prilagodbu.
'''Transliteracija''' je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se ne vodi računa o izgovoru, odnosno, prenosi se znak za znak.
Kinesko pismo se kao morfemografsko (znamopis) ne može transliterirati, jer nema slova niti sa slovima usporedivih pismena, ali u transkripciji se mora svaki slog razlikovati od drukčijeg sloga.
==U standardnom hrvatskom jeziku==
=== Transkripcija i transliteracija japanskih/kineskih imena ===▼
▲== Transkripcija i transliteracija japanskih/kineskih imena ==
Hrvatski pravopis određuje pisanje vlastitih imenica (osobna i zemljopisna imena) prema latiničnom zapisu prihvaćenome u dotičnoj zemlji, osim nekih malobrojnih takvih imenica koje su se udomaćile. Primjeri: [[Matsuo Basho]], [[Sunzi]], [[Laozi]], [[Qin Shi Huangdi]], [[Kongzi]] ili [[Kongfuzi]], ali i [[Konfucije]], [[Beijing]], ali i [[Peking]].
Udomaćene obične riječi se fonetiziraju. Primjeri: cunami, džudo i džiju-džicu (ustaljeno je sa ''dž''), ninđa, samuraj, jakuza.
Osnovna su pravila fonetiziranja japanskih riječi sljedeća:
Line 27 ⟶ 24:
* '''q > č''' (najčešće, može i u '''kv''')
=== Kineski pomoćni latinični alfabet [[pinyin]] i hrvatska transkripcija ===▼
▲== Kineski pomoćni latinični alfabet [[pinyin]] i hrvatska transkripcija ==
(osnovno, abecednim redom)
Line 48 ⟶ 43:
Napomena: U zapadnim zemljama često se još rabi Wade-Gilesova transkripcija kineskih riječi (prepoznaje se po brojnim apostrofima). Na internetu je lako naći usporedne tablice s pinyinom.
=== Transkripcija i transliteracija arapskih imena ===▼
▲== Transkripcija i transliteracija arapskih imena ==
Postoji više propisanih standarda za transliteraciju arapskih imena, kao [[DIN 31635]] ili [[ISO 233]]. Ipak u većini slučajeva, npr. u novinama ili knjigama, može se naći transkribirana inačica naziva, npr. [[sura]] [[aš-Šams]] / ash-shams (engleski) / asch-Schams (njemački) / asj-Sjams (nizozemski) / ach-chams (francuski).
Line 58 ⟶ 51:
U hrvatskoj je jezičnoj praksi fonetiziranje arapskih imena.
=== Transkripcija ćirilićnih imena ===
Također se fonetiziraju, a za [[Rusija|ruska]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] i [[Ukrajina|ukrajinska]] posebna slova vrijede ova pravila:
Line 78 ⟶ 71:
<!-- kubura neka dopuni. :) -->
==== Za ruski jezik ====
<div align=center>
Line 95 ⟶ 88:
3) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.
Line 104 ⟶ 94:
[[Kategorija: Pravopis]]
[[Kategorija: Jezikoslovlje]]
<!-- interwiki -->
|