Gramatički rod: razlika između inačica

 

Hrvatski se jezik tradicionalno opisuje kao jezik s tri roda, koji se iskazuju na [[imenica]]ma, [[pridjev]]ima i [[zamjenica]]ma. Za imenice je rod fiksan, iako se može tvorbom riječi često stvoriti riječ odgovarajućeg roda, kada je potrebna (npr. ''učitelj'' - ''učiteljica''). Ovo je tradicionalna i donekle pojednostavljena slika.

 

Kriterij podjele po rodovima u hrvatskom jest gramatičko-leksički:

 

* inače, može biti muškog (''most'') ili ženskog roda (''mast'').

 

U hrvatskom se sve riječi koje imaju rod međusobno slažu po rodu. Međutim, ako gledamo načine slaganja po različitim promjenama pridjeva po padežima, tada različitih promjena ima 7 (sve za pridjev ''siv''; pokazano je i slaganje sa zamjenicama):

 

 

Neki autori ovakve skupine nazivaju ''podklasama slaganja''. U [[Nigersko-kongoanski jezici|nigersko-kongoanskim jezicima]] upravo se ove skupine nazivaju ''imenskim klasama''.

 

Ako grupiramo oblike jednine i množine zajedno, dobit ćemo četiri skupine:

 

U hrvatskom (i drugim jezicima) gornje se skupine mogu dalje grupirati u tri, tako da se "živi muški" i "neživi muški" grupiraju zajedno u "muške" imenice. Ovakve skupine neki nazivaju ''makrorodovima''. To su upravo tradicionalni "rodovi" u hrvatskom jeziku. U ovakvoj se podjeli problem slaganja s pridjevima opisuje zasebno, a sve se prikazuje na temelju slaganja s zamjenicama.

 

== U drugim jezicima ==