Razlika između inačica stranice »Neretvanska Kneževina«

bez sažetka
m
Nakon doseljavanja Hrvata na Sredozemlje, na prostor rimske provincije Ilirika i susjednih provincija, isti su se teritorijalno i upravno organizirali u nekoliko država, koje se da podijeliti u dvije skupine: [[Bijela Hrvatska]] i [[Crvena Hrvatska]]. Potonja je bila podijeljena na nekoliko državica "sklavinija", kojima je vladao knez: Neretvanska kneževina, [[Zahumlje]], [[Travunja]] i [[Duklja]].
 
Ista je bila ustrajna i tvrda u međunarodnoj politici, suprotstavljajući se moćnim susjedima kao što su bili [[Mletačka Republika|Mletci]]. Oslonac su imali u velikom pomoračkompomorskom i ratnom umijeću svoje ratne mornarice.
Zbog iste je mletački dužd [[Urso Patricijak]] u siječnju 880. bio prinuđen na obnovu savezništva sa [[Franci]]ma, sklopivši ugovor sa kraljem [[Karlo III. Debeli|Karlom III. Debelim]], sve u cilju borbe protiv Neretljana.
 
[[887.]] dolazi do legendarne [[bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitke kod Makarske]] između NeretljanaNeretvana i Mlečana, predvođenih duždom [[Petar Kandijan|Petrom Kandijanom]]. [[18. rujna]] [[887.]], nakon početnih uspjeha Mletaka, neretvanski Hrvati u žestokom protuudaru razbijaju mletačku plovu i postrojbe na kopnu, pri čemu pogiba mletački vođa. Ovoj datum se obilježeva kao Dan [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne mornarice]], čime se želi posebno istaknuti hrvatska pomorska tradicija.
 
Nakon te bitke, sve do pred [[11. stoljeće]], mletački napadi su utihnuli, a pored svega toga, Mlečani su morali plaćati svake godine danak Hrvatima.
53

uređivanja