Inačica od 17. studenoga 2007. u 02:03 uredi Ozren (razgovor \| doprinosi) 155 edits m usklađivanje pojmova prema značenju ← Starija izmjena		Inačica od 17. studenoga 2007. u 13:53 uredi ukloni ovu izmjenu Ozren (razgovor \| doprinosi) 155 edits →‎Državno uređenje Novija izmjena →
Redak 17: == Državno uređenje == '''Spartansko društvo''' zasnivalo se na [[Likurg\|Likurgovom]] [[ustav\|ustavu]], nepisanim [[zakon\|zakonima]] utemeljenim tijekom 10 st. p.n.e. Iako su smatrani prilično strogima i konzervativnima u odnosu na zakone drugih grčkih zemalja, mnogi mislioci antike su ih držali izuzetno pravičnima. Tako ih hvale [[Platon]], [[Zenon]] i [[Diogen]] te ih preporučuju kao uzorne. Sparta je bila [[oligarhija]], to jest, vladao je mali sloj moćnika. Spartansko je državno uređenje po mnogo čemu jedinstveno u povijesti. Prema legendi, to se uređenje nije mijenjalo od doba [[Likurg]]a, koji ga je zasnovao u 7. stoljeću prije Krista. Državom su ravnopravno vladala '''[[spartanski_kraljevi\|dva kralja]]''', koji su prvenstveno imali vjerske, sudske i vojničke dužnosti. Uz njih zakonodavnu vlast imala je i '''[[Gerusija]]''', odnosno vijeće staraca koje je brojalo 28 članova starijih od šezdeset godina, a biranih doživotno. Tijekom 5. stoljeća prije Krista, kraljevi su malo-pomalo gubili stvarnu vlast, koja je većim dijelom prešla u ruke državnih dužnosnika '''[[efor\|efora]]'''. Vijeće efora činila su petorica članova izabranih na jednogodišnji mandat. Upravljali najvećim državnim tijelom u Sparti - '''[[Apela\|Apelom]]''' ili narodnom skupštinom koja je okupljala sve punopravne građane Sparte - Spartijate. Sparta je formalno [[oligarhija\|oligarhijska]] država, odnosno imala je [[aristokracija\|aristokratsko]] uređenje. Ipak spartanska oligarhija je specifična te sadrži elemente [[monarhija\|monarhije]] ali i [[demokracija\|demokracije]]. Nominalno na državnom vrhu paralelno su vladala '''[[Spartanski kraljevi\|dva kralja]]''', svaki iz jedne od kraljevskih loza, '''Agijada''' i '''Euripontida'''. Obje loze prema predaje potjecale su direktno od [[Heraklo\|Herakla]] pa su se kraljevi smatrali Heraklidima. Kraljevska vlast bila je apsolutna samo tijekom vojnih pohoda kada bi jedan kralj vodio vojsku, a drugi ostajao u Sparti brinući se za unutarnje državne poslove. Poslije pohoda i tijekom mira oba kralja odgovarala su za svoje postupke pred vijećem [[efor\|efora]]. Sparta je bila vojnička država, a građani profesionalni vojnici, što je jako utjecalo na način života. Spartanski je novac bio praktički bezvrijedan. Kako građani nisu smjeli raditi, poljoprivredom i zanatima bavili su se [[heloti]], spartanski robovi. Zbog velikog broja helota, u Sparti je praktički stalno vladalo izvanredno stanje zbog mogućnosti njihove pobune. '''Efori''' su bili peteročlano vijeće izabrano na godinu dana. Smatrani su nadzornicima i imali su velike ovlasti - mogli su izricati kazne kraljevima uključujući i smrtnu. Osim nadzorne uloge petorica efora predstavljala su i mišljenja cjelokupnog narodnog vijeća Sparte, odnosno svih punopravnih građana. Tijekom vremena moć efora se uvećavala pa su tijekom petog stoljeća imali praktično vrhovnu vlast u Sparti. Odmah nakon rođenja, djeca građana su bivala podvrgnuta provjeri tjelesnih osobina. Ako bi dijete bilo slabašno ili nakazno, ostavljalo se na planini [[Tajget]] da ga požderu divlje zvijeri. Dječaci su se do sedme godine života odgajali kod kuće, a spartanske su dadilje bile glasovite po cijeloj Grčkoj. Zatim ih je preuzimala država i podvrgavala ih svakodnevnim tjelesnim vježbama. I žene su se obrazovale i vježbale. Zakonodavno tijelo Sparte sačinjavala je '''[[Gerusija]]''' ili vijeće staraca. Gerusija je okupljala 28 građana Sparte starijih od šezdeset godina biranih doživotno. Unutar Gerusije djelovala su ravnopravno i dva kralja tako da je ukupan broj članova iznosio 30. Svaki od članova imao je jednako pravo glasa uključujući i kraljeve, a zadatak im je bio donositi državne odluke te nadzirati provođenje zakona. Također, imali su pravo [[veto\|veta]] nad odlukama narodnog vijeća. Formalno, članom Gerusije mogao postati bilo koji [[Spartijati\|Spartijat]] s navršenom propisanom dobi, no u članstvo su se uglavnom birali samo pripadnici najuglednijih porodica. Najveće državno tijelo nazivala se '''[[Apela]]''' ili narodno vijeće. Njega su sačinjavali svi punoljetni (18. godina) punopravni građani Sparte - [[Spartijati]]. Izabirali su efore, a tijekom vijećanja mogli su glasovati isključivo s da ili ne - svaku daljnje iznošenje stava bilo je prepušteno eforima. Apela predstavlja svojevrsnu ograničenu demokraciju - izbornim putem svih punopravnih građana odabiralo se tijelo koje je kasnije umnogome vodilo državu. Sav državni utjecaj poticao je od '''Spartijata''' - jedino oni imali su puna građanska prava i prolazili su poseban režim odgoja, [[agoga\|agogu]]. Bavili su se isključivo vojnim usavršavanjem i poslovima vezanim uz državu, a bavljenje trgovinom i obrtom bilo im je zabranjeno kao nedostojno. Jedino oni imali su pravo na vojno vodstvo. Broj Spartijata relativno je malen u odnosu na druge naseljenike Lakademona i nikad nije prelazio 9.000, a pred kraj 4 st. p.n.e. spušta se ispod pet stotina. Ukupan broj ostalih stanovnika prelazio je 200.000. '''[[Perijeci]]''' su također bili sastavni dio Spartanske države, a činili su ih starosjedioci teritorija pod upravom Sparte. Zadržali su slobodu i mogli su se baviti obrtima i trgovinom, poslovima koji su smatrani nedostojnima Spartijata. Nisu imali puna građanska prava ali su imali učešća u vojnim pohodima kao vojnici. '''[[Heloti]]''' su bili državni robovi u Sparti. Nisu bili u vlasništvu pojedinca već su dodjeljivani uz državna zemljišta na kojima su služili i činili su osnovnu proizvodnu silu Sparte. Kako su brojem bili najbrojniji od stanovnika, a pri tome živjeli u vrlo teškim uvjetima, spartanska povijest ispunjena je čestim pobunama helota. '''[[Neodamodi]]''' ili novograđani bila su posebna skupina spartanskog stanovništva, a činili su ih oslobođeni robovi, heloti. Ovo povlasticu stekao bi helot ukoliko bi pokazao hrabrost pri vojnom pohodu ili napravio nešto značajno za dobrobit države. Neodamodi, kao i perijeci, nisu imali puna građanska prava ali dana im je mogućnost bavljenja poslovima prema vlastitom odabiru. == Lakonske izjave ==

Sparta: razlika između inačica