Proporcije: razlika između inačica

Dodano 317 bajtova ,  prije 14 godina
m
slika
m (slika)
m (slika)
[[Slika:ParthenonGoldenRatio.png|thumb|left|250px|'''[[Partenon]]''' na atenskoj [[akropola|akropoli]] se smatra najskladnijom građevinom [[Umjetnost stare Grčke|starog svijeta]]. Ovdje prikazan s linijama [[zlatni rez|zlanog reza]] kojeg su [[Stara Grčka|stari Grci]] smatrali najvišim [[estetika|estetskim]] pravilom.]]
'''Proporcija''' je odnos između dvije veličine, '''mjerilo''' po čemu je nešto veliko, malo ili skladno. Proporcije su skrivena, ali uvijek nazočna sastavnica u kompoziciji svakog likovnog djela i jedan od odlučujućih činitelja njegova sklada ([[harmonija|harmonije]]) ili nesklada. Jedno od najstarijih pravila sklada je proporcija zvana ''"[[zlatni rez]]"'' koji glasi: manji dio prema većem, odnosi se kao veći dio prema cjelini.
 
[[Slika:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|thumb|200px|[[Leonardo da Vinci]],''' Vitruvijev čovjek''', crtež perom na papiru. Ovim crtežom Leonardo je pojasnio skladne ljudske proporcije koje je prvi opisao [[Vitruvije]], arhitekt i teoretičar iz [[Stari Rim|starog Rima]].]]Važnost proporcija u umjetnosti detaljno je opisao još grčki kipar [[Poliklet]] (polovica 5. st. pr. Kr.) koji je smatrao da je tajna umjetnosti u skladnom odnosu veličina - proporcijama. Njegov ''"[[Grčki kanon]]"'' (skup pravila u kojem je točno navedeno kolika treba biti veličina svakog dijela tijela u odnosu na drugi), kao pojam [[Estetika|ljepote]], utjecao je na stoljeća antičke skulpture.
I prije njega, stari su [[Grci]] gradili skladnu arhitekturu jer su za mjerenje koristili mjere preuzete iz veličine dijelova ljudskog tijela po kojima su i nazvane: palac – dlan – pedalj – lakat – ruka – korak. To je dakle bila arhitektura proporcionalna ljudskom tijelu; ostvarenje grčke krilatice: '''Čovjek je mjerilo svih stvari!''' Zato, kad pogledamo grčku arhitekturu, u svim tim širinama i dužinama, mi nesvjesno vidimo nešto što nam je "slično" i zato nam se to "sviđa".
 
Primjenjujući ljudske mjere (''antropometričke'', prema grčkom ''antropos'' = čovjek) i omjere ili rabeći ih suprotno, može se svjesno i namjerno sagraditi građevina u kojoj ćemo se osjećati dobro i ugodno, ili u kojoj ćemo se osjećati "malenima" ili "izgubljenima". Upravo takav je odnos grčkog hrama ili rimskog ljetnikovca, naspram [[Stari Egipat|egipat]]skom hramu ili, recimo - suvremenom muzeju žrtava [[holokaust]]a u [[Berlin]]u.
 
{{Predložak:Elementi kompozicije}}
 
[[Kategorija:Likovna umjetnost]]