|
== Panlogizam ==
Hegel time potvrđuje i domišnjadomišlja bitnu pretpostavku svakoga [[racionalizam|racionalizma]]: mišljenje i bitak su istovjetni: zakonitost uma ujedno je i zakonitost zbilje. Ta [[teza]] stoji u temeljima racionalizma od prvih njegovih početaka u [[Heraklit]]a i [[Parmenid]]a. Možemo je zatim pratiti u [[Platon]]a i [[stoici|stoika]], a tu su i ostali. No, Hegel je izriče u eksponiranijoj formuli svog [[panlogizam|panlogizma]]: "''Pojmiti ono što jest zadaća je filozofije, jer ono što jest - jest um''" i "'' Što je umno, to je zbiljsko, a što je zbiljsko to je umno.''"
Ali svaka [[egzistencija]] nije zbiljnost (nije biljazbilja, nije zbiljska). Hegel razlikuje [[pojava|pojavu]] i [[zbiljnost]]. Egzistencija je dijelom pojava (slučajna - prolazna egzistencija, ono što je samo moguće, pa može i ne biti kao što jest), a dijelom je zbiljnost - nužni bitak, što u sebi sadrži [[bit]].
Dok se u običnom životu ta [[distinkcija]] pojave i zbilje ne provodi, filozof je mora imati u vidu. ''[[Ideja]] je onhoono zbiljsko''. Hegel uvijek traži ideju, ono umno, misao kao osnovu, bit što se u svemu ostvaruje.
== Dijalektika ==
|
