Georg Wilhelm Friedrich Hegel: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 101:
=== Filozofija duha ===
Čovjek je najviše prirodno biće - najviše djelo prirode, ali on je i ''duh''. Stupnjevi su duha subjektivni, objektivni i apsolutni duh.
Pravo - moralitet - ćudorednost oblici su objektivnog duha. ''Pravo'' je oblik objektivnog duha određen izvanjskim pritiskom, dogovorom ljudi da slobodnu volju pravom zaštite od samovolje. ''Moralitet'' je negacija - antiteza tog izvanjskog pritiska; to je samoodređenje slobodne volje, ''Ćudorednost'' je sinteza tog izvanjskog (prava) i unutrašnjeg (moraliteta) u oblicima objektivnog duha; obitelji, društvu i državi, u kojima pojedinac ćiviživi i nužno im se pokorava. U analizi države pokazaodržaveHegel je Hegelpokazao kako svjetska povijest ostvaruje svojosvoj razvoj u napredovanju u svijesti o slobodi: u istočnjaka samo je ''jedan'' slobodan; u Grka slobodni su ''mnogi'', ali još uvijek ne čovjekkaočovjek kao takav (zato imaju robove); "''tek su germanske nacije u kršćanstvu došle do svijesti da je čovjek kao čovjek slobodan.''" (G.W.F. Hegel)
 
Na području filozofije prava, moraliteta i ćudorednosti do puna izražaja došao Hegelov smisao za povijesno vrednovanje i sistematiziranje enciklopedijskog pogleda činjenica kojima je on vladao, posebno na plju duhovnih znanosti. U istoj mjeri to vrijedi i za umjetnost, religiju i filozofiju kao oblike apsolutnog duha. Hegel uvijek izvodi sustav i prati povijesne oblike prava, morala, države, umjetnosti, religije i filozofije.
 
Na području filozofije prava, moraliteta i ćudorednosti do puna izražaja došao je Hegelov smisao za povijesno vrednovanje i sistematiziranje enciklopedijskog pogleda činjenica kojima je on vladao, posebno na pljupolju duhovnih znanosti. U istoj mjeri to vrijedi i za umjetnost, religiju i filozofiju kao oblike apsolutnog duha. Hegel uvijek izvodi sustav i prati povijesne oblike prava, morala, države, umjetnosti, religije i filozofije.
 
=== Aposolutni duh ===