Razlika između inačica stranice »Georg Wilhelm Friedrich Hegel«

 
=== Aposolutni duh ===
Apsolutni duh ozbiljuje se u [[umjetnost]]i u obliku ''zora'', tj. u osjetnoj pojavnosti, u [[religija|religiji]] u obliku predodžbe i čuvstva i konačno u [[filozofija|filozofiji]] u čistim pojmovima kao duhu nejprimjerenijemnajprimjerenijem i najsavršenijem obliku.
Hegelova predavanja iz [[estetika|estetike]] obrađuju:
* 1.) ideju umjetnički lijepog ili [[ideal]],
* 3.) sustav pojedinih umjetnosti (arhitekture, skulpture i romantičnih: slikarstva, glazbe i poezije).
'''[[Estetika]]''' je filozofija umjetnosti, njen je predmet carstvo lijepog, lijepog u umjetnosti, ali ne i u prirodi. Lijepo je osjetilni privid ideje.
{{citat|Osjetilno se u umjetnosti ''oduhovljava'', a ''duhovno'' se u njoj javlja kao osjetilno... UmjetonostUmjetnost je pozvana da otkrije istinu u obliku osjetilnog umjetničkog oblikovanja... Sadržaj je umjetnosti ideja, a njen oblik osjetilni slikoviti lik.'' (G.W.F. Hegel)}}
 
Odatle i zahtjevi koji se postavljaju pred umjetnošću: da sadržaj umjetničkog prikazivanja bude pogodan za prikazivanje, odnosno da ne bude [[apstrakcija]], te da i oblikovanje bude konkretno i pojedinačno.. Ideja i njeno oblikovanje trebaju biti primjereni jedno drugom.
 
Hegel razlikuje ''tri odnosa ideje'' prema svome oblikovanju: ''simbolična'' je umjetiničkaumjetnička forma više {{citat|čisto traženje likovnog predstavljanja nego već stvarnog prikazivnjaprikazivanja. Ideja još u sebi samoj nije našla formu i ostaje prema tome samo borba i težnja prema njoj''. (G.W.F. Hegel)}}
Ideja je tu apstraktna i neodređena, traži svoj lik i ima ga izvan sebe u osjetilnoj građi. Slaganje ideje i lika ostaje uvijek nepotpuno. Simbolička forma najadekvatnije se očituje u arhitekturi. {{citat|Klasična umjetnička forma slobodno je adekvatnopredstavljanjeadekvatno predstavljanje ideje u samojsamo njoj svojstvenom, njenom pojmuodgovarajućempojmu odgovarajućem liku... Taj je lik lkjudskiljudski lik... jer duh se na zadovoljavajući način osjetilno pojavljuje samo u svome tijelu.''. (G.W.F. Hegel)}}
Klasična umjetnost ima kao svoj sadržaj i oblik i ideal. Ona dosiže ideal ljepote, anajizrazitijea najizrazitije se očituje u kiparstvu. Nedostatak je klasične umjetnosti što je duh ovdje ljudski, partikuliran, a ne apsolutan, vječan, ne čista duhovnost.
'''Filozofija''' je ''najviši oblik apsolunogapsolutnog duha''. To je apsolutna spoznaja apsoluta, zaključak umnog razvoja ideje. Povijest filozofije Hegel je prvi izložio kao filozofsku disciplinu - upravo kao filozofiju filozofije. Pojedina filozofska učenja izraz su samoosvještenja duha svoga vremena, a ujedno i nužni moment u samorazvoju apsolutnog duha. Slijed filozosfkih sustava u vremenskom toku povijesti istovjetan je sa slijedom logičke [[dedukcija|dedukcije]] pojmovnih određenja ideje - kako ih je Hegel dao u svojoj ''Logici''.
 
== Djela ==
Anonimni suradnik