Vodiči i izolatori: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Bela (razgovor | doprinosi)
sitni ispravak
Bela (razgovor | doprinosi)
dodani izolatori
Redak 1:
== Građa materije ==
 
Najsitniji djelići materije zovu se '''[[molekula|molekule]],''' a sastavljene su iz različitih kombinacija '''[[atom|atoma]].'''
Redak 148:
Detaljniji proračun instalacija u kome se uzimaju u obzir očekivane vrste trošila, temperature okoliša, rezerva za razvoj ili proširenje, vrste i načini polaganja vodova itd., itd. za svaku konkretnu instalaciju treba biti određen projektom elektroinstalacije, koga izrađuje ovlaštena projektna kuća ili instalaterska tvrtka. Projektom se definiraju i sve sigurnosne mjere (uzemljenja, sustav zaštitnih vodiča i dr.) na koje obvezuju standardi i tehnički propisi.
 
=== Izolatori ===
 
materije koje pružaju veliki otpor prolasku električne struje. U različitim oblicima, u širokoj su uporabi u tehnici, od porculanskih visokonaponskih izolatora za visokonaponske vodove, preko izolacijskih materijala kojima se presvlače električni vodiči, do raznih umjetnih materijala za kučišta električnih uređaja i alata, tijela elektroinstalacijskog materijala, izolacije rastavljača u rasklopnim uređajima jake struje, ploča za izradu tzv. "tiskanih pločica" za elektroniku, izolirajućih folija za izradu kondenzatora i dr.
 
Za svojstva i područja namjene izolatora važno je nekoliko karakterističnih parametra:
 
* specifični otpor (suprotnost je električnoj vodljivosti) izražen u Ωmm2/m bilježi se sa ρ (ro). To je otpor, koga prolasku struje pruža žica presjeka 1 mm2, dužine 1 m. Dobre izolatore odlikuje visok specifični otpor.
 
* probojna čvrstoća izražena u kV/mm predstavlja napon kod koga nastupa proboj izolatora debljine 1 mm.
 
* dopuštena maksimalna temperatura je temperatura kod koje izolator još zadržava dostatna mehanička i električna svojstva (osobito specifični otpor i probojnu čvrstoću) koja garantiraju siguran pogon. Prekoračenje te temperature može uzrokovati mekšanje, pa i taljenje izolatora, zapaljenje, ugljenisanje i dr, nakon čega slijedi proboj izolacije.
 
Tabela daje navedene parametre za najčešće vrste izolacijskih materijala
 
{|border="1"
|'''materijal'''
| bakelit
| meka guma
| tvrda guma
| PVC elast.
| PVC tvrdi
| porculan
| staklo
| šelak
| tinjac
| ljepenka
| transform.ulje
|-
|'''specifični otpor'''
| <math>10^10</math>
|
| <math>10^16</math>
| <math>10^11</math>
| <math>10^14</math>
| <math>10^10</math>
| <math>10^7</math>
| <math>10^14</math>
| <math>10^14</math>
| <math>10^8</math>
| <math>10^10</math>
|-
| '''prob.čv.kV/mm'''
|20
|10-30
|10-30
|
|50
|50
|30-38
|12-20
|20-60
|10-30
|8-12
|-
|'''dopušt.temp.°C'''
|55-100
|30-60
|40-80
|65
|60-70
|
|
|75
|
|130
|85
|}