Aymará: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: qu Uklanja: sk Mijenja: ay, es |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Slika:Bolivia la paz literacy LOC.jpg|thumb|Aymara]]
[[Slika:SA_AYMARA_INDIAN.jpg|thumb|left|Aymarka s ljamom. Ova životinja ima običaj da vas pljune ako ste joj se nešto zamjerili.]] '''Aymara'''.- Velika grupa južnoameričkih Indijanaca u području središnjih [[Ande|Anda]] u [[Peru|Peruu]] i [[Bolivija|Boliviji]]. Aymare govore [[ajmarski jezik]] (porodice [[Aymaran]], koja po nekima čini dio još veće porodice [[Quechumaran]]). Aymare su locirani uglavnom na bolivijskom i peruanskom [[altiplano|altiplanu]], najviše oko jezera [[Titicaca]]. Greenberg ova plemena jezično klasificira zajedno s Quechua Indijancima kao posebnu granu nekih mega-porodica 'Andean Stock' i '[[Andean Equatorial]] Phylum', trpajući u njih grupe kao što su [[Alacaluf]], [[Tehuelche]], [[Záparo]] Indijance, [[Cahuapana]], [[Catacao]], Hibito, [[Colan]], [[Sec]] i [[Leco]]. Ova su plemena toliko različita po samom svome izgledu, kulturi i mentalitetu da to postaje besmisleno. Njegova klasifikacija ipak nije priznata. Danas se Velika porodica Quechumaran dijeli na dvije porodice to su Aymara i Quechua. Plemena koja su pripadala Aymarama u kolonijalno doba bila su:[[Slika:Kar_ay.jpg|frame|right|Raspored Aymarskih plemena (A); neoznačeni pripadaju drugim etničkim skupinama. ▼
3.- Huancas▼
▲
7.- Soras▼
== Plemena ==
9.- Quichuas▼
Plemena koja su pripadala Aymarama u kolonijalno doba bila su:
[[Slika:Kar_ay.jpg|thumb|right|Raspored Aymarskih plemena (A); neoznačeni pripadaju drugim etničkim skupinama. <br>
▲3.- Huancas <br>
▲9.- Quichuas <br>
22.- Callahuayas▼
18.- Canas (A) <br>
31.- Chuis▼
19.- Collaguas (A) <br>
32.- Yamparaes▼
21.- Lupacas (A) <br>
▲22.- Callahuayas <br>
23.- Ubinas (A) <br>
24.- Carumas (A) <br>
25.- Pacajes (A) <br>
26.- Carangas (A) <br>
28.- Charcas (A) <br>
29.- Quilacas-Asanaques (A) <br>
30.- Cara-caras (A) <br>
▲31.- Chuis <br>
▲32.- Yamparaes <br>
33.- Chichas (A) <br>
34.- Lipes (A)
]]
*[[Cabana-Condes]], Peru.
*[[Cana]] (pl. Canas). -u departmanu Cuzco, rijeke Tinta y Ayaviri, kečuanizirani.
Line 70 ⟶ 78:
*Aymaraes, Peru.
*Cauqui (Kawkis) i Jaqi. – sela Tupe(Jaqi), Cachuy (Kawki) i Huantan, departaman Yauyos (Perú); Kawki su uveliko hispanizirani, ipak još možda desetak osoba govori ovaj jezik.
Brinton i Loukotka porodici uključuju sljedeće jezike i dijalekte: canas, canchis, carangas, charcas, collas ili collaguas (dva su plemena i dva jezika), lupacas, pacasas i quillaguas, u području [[Cuzco|Cuzca]], jezera [[Titicaca]] i rijeke [[Huallaga]]. Pripadaju joj također i larecaja, colla, collagua, chumbivilca, ubina, omasuyo, soropalca, boliviano i cauqui.
== Život i običaji ==
[[Slika:
Aymare su obrađivači zemlje i uzgajivači ljama. Krumpir je njihova najvažnija uzgojena biljka. Postoji preko 200 imenovanih varijeteta, većinom priređuju smrznute osušene kriške krumpira poznate kao chuñu. Uzgajaju 10 varijeteta Oxalis tuberose i 5 Ullucus tuberosusa, 6 vrsta [[kukuruz|kukuruza]] (Zea mais). Bilo je još biljaka koje su Aymare uzgajali, '[[kañawa]]' (Chenopodium spp.) i druge. Stada [[ljama]] i [[alpaka]] posao su za žene i djecu. Ljame se koriste za nošenje tereta, njihovo meso rijetko se jelo, tada kao 'charqui' ('jerky'). Alpaka se držala zbog fine vune od koje Aymare proizvode vlastitu odjeću. Muškarce ovih Indijanaca lako odmah prepoznamo po kapama s poklopcima za uši. [[Ribarstvo]] je također prisutno kod Aymara. Oni izrađuju plovila poznata kao 'balsa' izrađena od trske-totora iz kojih love ribu, služe se dubinskim mrežama, mrežama na povlačenje i ogradama u vodi, u koju riba treba prvo ući.
[[Slika:Aymara.jpg|thumb|left|Aymara muškarac, na glavi nosi kapu s poklopcima za uši, žensko pokrivalo za glavu je šešir.]] Deformacija lubanje u spektakularni oblik poznat kao 'sugar-loaf' vršila se nad malenom djecom.▼
[[Slika:Bolivia aymara praying loc.jpg|thumb|left|Aymarka u Boliviji]]
▲
Kuće Aymara su jedno-prostorne, 8 do 10 stopa (2,5 sa 3 metra), u blizini vrata uvijek se nalazi peć od gline.
Socijalna jedinica je muškarac sa svojom braćom, njihovim ženema i neudanim kćerima ,to su takozvane 'proširene obitelji'. Patrilinearni 'ayllu', u španjolskom prijevodu 'comunidad', politička je jedinica koja se sastoji od više proširenih obitelji. Oni su vlasnici zemljišta.
== Povijest ==
[[Slika:Reinos.Aymaras.jpg|frame|Kraljevstva Aymara.]]
[[Slika:Reinos.Aymaras.jpg|frame|Kraljevstva Aymara.]] Prethodno su Aymare dok nisu došli pod vlast države Inca 1430., bili organizirani u više nezavisnih država, svaka je govorila vlastitim dijalektom. Glavne su im države bile [[Colla]] i [[Lupaca]]. Nakon osvajanja zemlja Aymara postaje dio carstva [[Quechua|Inca]]. Španjolsko osvajanje počinje [[1535]]., njime dolaze i dominikanski i isusovački franjevci i počinje pokrštavanje Indijanaca. Indijanska pobuna počinje [[1780]]. tokom koje su ubili brojne Španjolce. Pobuna traje sve do proklamacije peruanske nezavisnosti od španjolske, to jest [[1821]]. ▼
▲
Aymare prolaze više stadija akulturacije, prvu pod vlasti Inca, drugu pod španjolskom vlasti, i na koncu onu doba modernizacije. Tragovi ovih akulturacija vide se u suvremenim Aymarama koji su od svake ponešto sačuvali. To se vidi u njihovoj religiji, oni su katolici ali su sačuvali i vjeru u šamane i duhove. Njihova odjeća kopija je ranih španjolskih kolonijalnih modela. Nepovjerenje prema bijelcima ostalo je do danas, drže se na distanci.
| |||