Razlika između inačica stranice »Kotar«

Dodano 106 bajtova ,  prije 12 godina
sredio neke sitnice, podijelio na poglavlja
(sredio neke sitnice, podijelio na poglavlja)
'''Kotar''' ([[latinski jezik|lat.]] ''processus'') naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od [[Županija|županije]], a veću od [[općina|općine]]. Kotarevi su kroz povijest bili oblik teritorijalnog ustroja na području [[Hrvatska|Hrvatske]].
 
== Prije 1918. ==
 
U [[15. stoljeće|15. stoljeću]] postojali su „desetinski kotarevi“, nazvani tako jer se po njima obavljalo prikupljanje destine u feudalnom sustavu, o čemu postoje i registri.
 
Na području [[Vojna krajina|Vojne krajine]] krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] postojalo je pet kotareva: Banatski, Brodski, Gradiški, Ličko-otočački i Ogulinsko-slunjski. U banskoj Hrvatskoj kotarevi se stvaraju nakon ukinuća kmetstva [[1848]]. U [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]], nakon povratka Vojne krajine ([[1881]].), vladinom su uredbom od [[30. lipnja]] [[1886.]] sve županije podijeljene na kotareve (dotad su ponegdje postojale podžupanije). Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo imalo je [[1914]]. 70 kotareva. Ti su se kotarevi dijelili na okruge (lat. ''districtus''), a okruzi na općine (lat. ''communitates'' ili ''iudicatus''). Sličan je teritorijalni ustroj postojao i na područu [[Mađarska|Ugarskog kraljevstva]] koje je [[1914]]. imalo 442 kotara ([[mađarski jezik|mađ.]] ''járás''). I [[Dalmacija]] pod [[Austrija|austrijskom]] vlašću bila je podijeljena na kotareve.
 
== 1918. - 1991. ==
 
Podjela na kotareve ostat će i unutar [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (ovom [[hrvatski jezik|hrvatskom]] nazivu odgovarao je [[srpski jezik|srpski]] naziv „srez“), te kasnije u [[Druga Jugoslavija|drugoj Jugoslaviji]]. Kotarevi su ukidani postupno, prvo ih je ukinula Narodna Republika Crna Gora, zatim Autonomna Kosovsko-metohijska oblast, zatim je smanjen njihov broj u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, sve u svemu kotarevi su najvećim dijelom ukidani od 1963. do 1967. godine. Dogodilo se to iz razloga što je razvojem društva općina bila predviđena za glavni oblik političko-teritorijalne ustrojbe, no kotare su ubrzo zamijenile zajednice općina.
 
== U suvremenoj Hrvatskoj ==
U neovisnoj Republici Hrvatskoj Ustav je propisao kako jedinice lokalne samouprave mogu, u skladu sa zakonom, biti općina i kotar ili grad. Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj utemeljena su samo dva kotara; Kotar Glina u sastavu [[Sisačko-moslavačka županija|Županije Sisačko-Moslavačke]] i Kotar Knin u sastavu tada postojeće [[Zadarska županija|Županije Zadarsko]]-[[Šibensko-kninska županija|Kninske]]. Ta dva kotara, zbog okupacije i ne prihvaćanja dogovora o mirnom uklopljavanju područja općina koje su bile njihov sastavni dio, nikad nisu zaživjela. Ipak značajno je zapisati i objasniti kako je Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, a Ustavni zakon ima snagu Ustava samoga, predviđeno postojanje pravnog instituta kotara (područja) s posebnim samoupravnim (autonomnim) položajem. Također je određan i naziv kotara koji je prema navedenom Ustavnom zakonu trebao biti autonomni kotar. Tako bi postojali Autonomni kotar Glina i Autonomni kotar Knin. Prestali su postojati [[11. svibnja]] [[2000]]. donošenjem Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnoga zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj., a kao dio županija prestali su postojati [[7. veljače]] [[1997]].
 
U neovisnoj Republici Hrvatskoj Ustav je propisao kako jedinice lokalne samouprave mogu, u skladu sa zakonom, biti općina i kotar ili grad.
 
U neovisnoj Republici Hrvatskoj Ustav je propisao kako jedinice lokalne samouprave mogu, u skladu sa zakonom, biti općina i kotar ili grad. Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj utemeljena su samo dva kotara; Kotar Glina u sastavu [[Sisačko-moslavačka županija|Županije Sisačko-Moslavačke]] i Kotar Knin u sastavu tada postojeće [[Zadarska županija|Županije Zadarsko]]-[[Šibensko-kninska županija|Kninske]]. Ta dva kotara, zbog okupacije i ne prihvaćanjaneprihvaćanja dogovora o mirnom uklopljavanju područja općina koje su bile njihov sastavni dio, nikad nisu zaživjela. Ipak značajno je zapisati i objasniti kako je Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, a Ustavni zakon ima snagu Ustava samoga, predviđeno postojanje pravnog instituta kotara (područja) s posebnim samoupravnim (autonomnim) položajem. Također je određan i naziv kotara koji je prema navedenom Ustavnom zakonu trebao biti autonomni kotar. Tako bi postojali Autonomni kotar Glina i Autonomni kotar Knin. Prestali su postojati [[11. svibnja]] [[2000]]. donošenjem Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnoga zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj., a kao dio županija prestali su postojati [[7. veljače]] [[1997]].
 
Prestali su postojati [[11. svibnja]] [[2000]]. donošenjem Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnoga zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, a kao dio županija prestali su postojati [[7. veljače]] [[1997]].
 
== Vidi također ==
*[[Kotarevi u FNRJ]]
 
=== Zakoni korišteni kao izvori ===
 
== Izvori ==
*Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 65/91., 70/91, 27/92, 34/92 - pročišćeni tekst, 68/95, 46/00, 51/00, 105/00 - pročišćeni tekst).
*Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 90/92, 2/93, 58/93, 90/93, 10/94, 29/94)
 
===Ostali izvori===
*Ivo Krbek: ''Pravo javne uprave FNRJ'', Birozavod, Zagreb, 1960.
*''Opća enciklopedija'', Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1978.
*Zdravko Tomac: ''Općina u političkom sistemu'', Zagreb, 1987.
*Zlatko Herkov: ''Općinski proračuni u teoriji i praksi'', Zagreb, 1945.
 
[[Kategorija:Podnacionalni entiteti]]