Inačica od 2. prosinca 2007. u 19:38 uredi Ifpo (razgovor \| doprinosi) 98 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 2. prosinca 2007. u 20:26 uredi ukloni ovu izmjenu Ifpo (razgovor \| doprinosi) 98 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 36: Neizvršavanje godišnjih planova proizvodnje i investicija već sredinom osamdesetih Istarske ugljenokope dovodi u nezavidan položaj. U svibnju [[1985]] došlo je do iznenadnog prodora morske vode u niskop Koromačno koji je ubrzo nakon toga napušten kao i projekt izgradnje novog rudnika. Uslijedilo je razočarenje lošim otkopnim prilikama u jami Ripenda. Labinski rudnici bilježe sve veće gubitke, nezadovoljni radnici 8. travnja [[1987.]] godine otpočinju 33-dnevni štrajk koji je ~~nazaustavljivo~~nezaustavljivo pokrenuo proces okončanja rudarske djelatnosti na ovim prostorima. Nakon zatvaranja nerentabilnog ugljenokopa Labin - Ripenda, 6. svibnja [[1988.]] godine osniva se novo poduzeće Istarski ugljenokopi Tupljak. Rezerve ugljena u jedinoj preostaloj jami Tupljak procijenjene na 7 milijuna tona nedostatne su za rad plominskih elektrana, stoga je došlo do izmjene energetske osnovice, odnosno usmjerenja ka uvoznom ugljenu. Proizvodnja je preskupa a ugljen ima previše sumpora, [[Hrvatska elektroprivreda]] još [[1990.]] godine predlaže zatvaranje rudnika. Umjesto planiranog zatvaranja [[1993.]] godine odlučeno je da se nastavi s otkopavanjem pripremljenih rezervi ugljena, za koje nisu potrebna dodatna investicijska ulaganja. [[Vlada Republike Hrvatske\|Hrvatska Vlada]] u ožujku [[1995.]] donosi Odluku o restrukturiranju IU Tupljak s ciljem zbrinjavanja zaposlenika i postupnog zatvaranja rudnika do kraja [[1998.]] godine.

Istarski ugljenokopi: razlika između inačica