Ćorkovac
Ćorkovac je lijeva pritoka Vrbanje, u koju se ulijeva iznad pilane u Šipragama. Imenovan je po selu (Ćorkovići), ispod kojeg protječe.[1] Izvire na sjeveroistočnim padinama podvlašićkog platoa, odnosno istočnih zaravni Petrovo polje – na oko 1130 m n/v, na razvodnici slijevova Vrbanje i Ugra (cesta Travnik - Turbe - Skender Vakuf).[2]
| Ćorkovac | |
|---|---|
| Položaj | |
| Države |  Bosna i Hercegovina |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 6 km |
| Površina porječja | ? km2 |
| Plovna od – do | Nije plovan |
| Tok rijeke | |
| Izvor | obronci Vlašića 44°46′45″N 17°13′12″E / 44.77917°N 17.22000°E 164 m n.v. |
| • Nad. vis. | 1.130 m |
| Ušće | u Šipragama |
| Slijev | Crnomorski |
| Ulijeva se u | rijeku Vrbanju |
U srazmjerno uskom području, između Ilomske i Dèmićke, međurječje je pritoka Vrbanje (Čudnić, Kovačevića potok, Grabovička rijeka) i Ugra (pritoke Kobilje, Ugrić i drugi potoci).[3] Greben ove vododijelnice se proteže na relaciji: Petrovo Polje – Imljani – Vlatkovići – Skender Vakuf.[1] Neposredno ispod grebena izviru i bezimena lijeva pritoka Ćorkovca i (desni) Zuhrića potok.
Ćorkovac obiluje slijevnim vrelima i potočićima, a samo ispod sela Vrevići ima ih šest. Od većih desnih pritoka najveće su Duboki i Slatki (Zuhrića) potok, Babin do i Jasička voda, a od lijevih: Borički potok i Međedov do. Do 60-tih godina prošlog vijeka, na Ćorkovcu je funkcioniralo sedam mlinova, a danas nema nijednog.[4]
Uz Ćorkovac je izgrađen put koji, nakon preleska prijevoja iznad sela Ćorkovići, preko Zlovarića silazi niz strme padine Potkresa i vodi na Ilomsku, tj. spaja se s lokalnom cestom Skender Vakuf – Travnik.[5] Visina grebena se kreće oko 1200 m n/v, a nakon 2–3 km do rijeke visinska razlika je oko 100 m.
Kao i većina komunikacija u ovom kraju, cesta je izgrađena na devastiranoj trasi austrougarske šumske pruge; uz nju su sve do 60-tih godina prošlog vijeka funkcionirale barake za smještaj radnika sukcesorskik firmi za eksploataciju šumskog blaga. Ono se i danas (bez ekološki održivih planova) nemilosrdno uništava, a okolni vodotoci su sve slabašniji.
Također pogledajte uredi
Izvori uredi
- ↑ a b [1]
- ↑ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovune. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
- ↑ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“,Sarajevo.
- ↑ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
- ↑ [2]