Šekovići su općina u sjeveroistočnoj BiH, koja administrativno pripada entitetu Republika Srpska. Općina spada u najnerazvijenije općine u BiH.

Šekovići
Entitet Republika Srpska
Sjedište Šekovići
Načelnik Miladin Lazić
Površina 170 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

9.629 (1991.)
20/km²
Pošta

Zemljopis uredi

Nalaze se u istočnoj Bosni, između općina Zvornik, Vlasenica, Osmaci, Kalesija i Kladanj. Na području općine prevladavaju šume, pašnjaci, oko rijeke Drinjače postoji i nešto obradivog zemljišta. Otežavajuća okolnost za razvoj Šekovica je udaljenost od tranzitnih prometnica.

Stanovništvo uredi

Po posljednjem službenom popisu stanovništva, 1991. godine, općina Šekovići imala je 9.629 stanovnika, raspoređenih u 34 naselja.


Stanovništvo općine Šekovići
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 9.030 (93,77%) 9.753 (94,17%) 10.241 (96,88%)
Muslimani 326 (3,38%) 304 (2,93%) 286 (2,70%)
Hrvati 10 (0,11%) 15 (0,14%) 6 (0,05%)
Jugoslaveni 129 (1,33%) 175 (1,68%) 2 (0,01%)
ostali i nepoznato 134 (1,39%) 109 (1,05%) 35 (0,33%)
ukupno 9.629 10.356 10.570

Šekovići (naseljeno mjesto), nacionalni sastav uredi

Šekovići
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 1.606 (92,56%) 1.059 (86,09%) 520 (96,11%)
Muslimani 17 (0,97%) 32 (2,60%) 10 (1,84%)
Hrvati 5 (0,28%) 12 (0,97%) 5 (0,92%)
Jugoslaveni 80 (4,61%) 90 (7,31%) 0
ostali i nepoznato 27 (1,55%) 37 (3,00%) 6 (1,10%)
ukupno 1.735 1.230 541

Naseljena mjesta uredi

Akmačići, Ašćerići, Bašići, Betanj, Bobari, Čanići, Đurići, Dobrić, Džanojevići, Javor, Kalabače, Kaštjelj, Korijen, Markovići, Milovanovići, Papraća, Petrovići, Plazače, Pobedarje, Podpola, Raševo, Selište, Strmica, Stupari, Sučani, Šekovići, Tepen, Trnovo, Tupanari, Udbina, Velika Njiva, Vidakovići Vrela, Vreljansko Polje, Vrelo i Zupci.

Smatra se da općina trenutno ima oko 8.000 stanovnika. Većina onih koji su napustili Šekoviće iselili su se u Srbiju, dobar dio radno sposobnih muškaraca je na rad otišao u Rusiju, a jedan dio je utočište našao u zemljama zapadne Europe i prekooceanskim zemljama. Preostali stanovnici uglavnom su na rubu egzistencije, bez mogućnosti zapošljavanja. Velik broj ljudi koji su se iselili iz Šekovića dolazi u mjesto za vrijeme praznika i godisnjih odmora, tako da mjesto tijekom ljeta i prvog dijela siječnja oživi.

Uprava uredi

Po procjenama OSCE i općinska uprava ima prevelik broj zaposlenih neodgovarajuće stručne spreme. Neophodno je izvršiti temeljnu i radikalnu reformu općinske uprave, po uzoru na općinsku upravu koja postoji u zapadnoj Europi, jer zbog malog proračuna općina nije u stanju financirati sadašnju općinsku upravu.

Povijest uredi

Smatra se da su općinu Šekovići naselili stanovnici istočne Hercegovine, s područja Gacka i Nevesinja.

Gospodarstvo uredi

Slabo razvijeno, postoji nekoliko boljih privrednih subjekata, ostatak uglavnom ne radi. Nekoliko tvrtki za obradu drva radi dosta uspješno. Postoje izuzetni uvjeti za razvoj seoskog, samostanskog i lovnog turizma, te stočarstva i voćarstva. Općina u suradnji s NVO CAM Šekovići pokušava zainteresirati više stanovnika regije za mogućnosti razvoja turizma koje pruža općina.

Poznate osobe uredi

Miloš Zekić, partizanski general-potpukovnik, smatra se šekovačkim Ataturkom (ocem Šekovića).

Spomenici i znamenitosti uredi

Pravoslavni manastir Lovnica iz 16. stoljeća, nalazi se 2 kilometra od centra Šekovića. Pravoslavni manastir Papraća, iz 14. stoljeća nalazi se 15 kilometara od Šekovića prema Zvorniku. Partizansko spomen obilježje nalazi se pokraj manastira Lovnica, 2 kilometra od Šekovića

Obrazovanje uredi

  • OŠ Jovan Dučić
  • srednjoškolski centar Petar II Petrović Njegoš.

Kultura uredi

Sport uredi

Izvor uredi

  • Hasan Zolić, odg. ur., Nacionalni sastav stanovništva : rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Statistički bilten 234., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, prosinca 1993. (URL)Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine)

Vanjske poveznice uredi