Wikipedija

Ženka

spol organizma

Ženka i općenitije ženski organizam (♀) je organizam koji u svrhu razmnožavanja stvara jajne stanice.[1] Ženske spolne stanice, često nepokretne, u procesu se oplodnje spajaju s pokretnim i često mnogo manjim spolnim stanicama organizma čiji se fiziološki spol naziva muškim. Ostale osobitosti ženskih organizama variraju među vrstama. Kod nekih vrsta razlike su dobro izražene u fenotipu, primjerice kroz postojanje mliječnih žlijezda. Osim u slučaju rijetkih medicinskih stanja, većina ženki sisavaca, uključujući žene, ima dva kromosoma X. Iza spolnih razlika među vrstama ne stoji jedinstveni genetski mehanizam; po svemu sudeći postojanje dva spola neovisno je evoluiralo u različitim evolucijskim lozama.[2][3]

Simbol rimske božice Venere često se koristi za označavanje ženskoga spola.

Odlike uredi

 
 
Više ili manje izraženo spolno dvoličje kod različitih vrsta.

U sustavu razmnožavanja s dva spola ženka stvara (često nepokretne) spolne stanice zvane jajnim stanicama, dok pokretne i manje spolne stanice spermatozoide stvara mužjak.[4][5] Ženke se ne mogu spolno razmnožavati bez pristupa muškim spolnim stanicama, i obrnuto. U nekih vrsta, međutim, ženke se mogu razmnožavati samostalno, nespolno, primjerice putem partenogeneze.[6]

Pri spolnom razmnožavanju utvrđeno je postojanje izogamnih vrsta s gametama identičnog oblika i ponašanja (koje se ipak razlikuju na molekulskoj razini) i anizogamne vrste sa spolnim stanicama muškog i ženskog tipa, a onda posebno oogamne vrste među kojima je i čovjek u kojih su ženske spolne stanice mnogo veće od muških i nemaju mogućnost gibanja.

Biološki spol se definira prema vrsti spolnih stanica koje organizam proizvodi: muški organizam proizvodi spermatozoide, a ženski jajne stanice. Ostale razlike između mužjaka i ženki u jednoj lozi općenito ne određuju razliku spolova u drugoj lozi.[7][8][9]

Muško-ženski dimorfizam organizama i reproduktivnih organa različitih spolova ne odnosi se samo na životinje: jajne stanice, među ostalim, proizvode jedinke vrste Chytridiomycota, alge kremenjašice i kopnene biljke. U kopnenih biljaka ženski i muški organizmi i organi nisu samo oni koji proizvode ženske i muške gamete, već i strukture sporofita iz kojih nastaju ženske i muške biljke.

 
Fotografija odraslih žene i muškarca.

Fenotipska osobitost ženki iz razreda Mammalia (sisavci) su izražene mliječne žlijezde. One su u osnivi modificirane znojne žlijezde specijalizirane za stvaranje mlijeka kojim se podmladak hrani neko vrijeme nakon rođenja. Mliječne žlijezde su najočitije kod ljudi: žensko tijelo pohranjuje veće količine masnog tkiva u blizini bradavica, što rezultira istaknutim dojkama. Mliječne žlijezde prisutne su kod oba spola svih sisavaca, no rijetki ih mužjaci i koriste.[10]

Ženke svih sisavaca rađaju mlade, uz iznimku ženki jednootvornih prasisavaca koje legu jaja.[11]

Neke druge vrste, poput gupija, premda nisu sisavci imaju sisavcima slične reproduktivne strukture. Drugima se, primjerice morskim psima, jaja izlegu u tijelima pa se može pričiniti da rađaju žive mlade. 

Određenje spola uredi

Fiziološki spol organizma može odrediti niz čimbenika, od genetskih do okolišnih. Ponekad se spol može i prirodno promijeniti za života organizma. Iako većina vrsta ima dobro diferencirana dva spola,[12] jedinke hermafroditskih životinja poput crva imaju i muške i ženske reproduktivne organe.[13]

Genetsko određenje uredi

Spol većine sisavaca, uključujući ljude, genetski je određen XY–sustavom u kojem ženke imaju kromosome X i X, a mužjaci kromosom X i od njega manji Y. Prilikom razmnožavanja mužjak daje spermije tipa X ili Y, dok ženka uvijek daje jajnu stanicu s kromosomom X. Spermij Y sparen s jajašcem X u potomstvu daje mužjaka, dok spermij X i jajašce X daju ženku.[14] Neki sisavci, poput čudnovatog kljunaša, imaju različite kombinacije.[15][16] Kako bi se kompenzirala razlika u veličini, jedan se od X-kromosoma ženke nasumično inaktivira u svakoj stanici placentalnih sisavaca, dok se očinski X inaktivira u tobolčara.

Sustav Z i W kromosoma za određenje spola, u kojem su ženke heterozigotne pa imaju par ZW, za razliku od ZZ u mužjaka, mogu se naći u ptica, nekih insekata (leptira i moljaca) i drugih organizama. Spol jedinki iz reda insekata opnokrilaca, poput mrava i pčela, često se određuju haplodiploidijom; u njoj je većina mužjaka haploidna, a ženke i neki sterilni mužjaci diploidni. Pri pojavi interseksualnosti kod sisavaca moguće su i kombinacije poput XO i XXX; te jedinke se smatraju ženskima sve dok ne nose i Y kromosom. Potonja stanja često rezultiraju sterilnošću.

Okolišno određenje uredi

Podmladak nekih vrsta razvija se, ovisno o okolišnim uvjetima, u jedan ili drugi spol. U nekih gmazova, poput aligatora, spol se određuje temperaturom inkubacije oplođenoga jaja. Druge vrste spol nekad mijenjaju i kao odrasle jedinke, kao odgovor na lokalne reproduktivne okolnosti poput kratkog nedostatka mužjaka.[17]

Izvori uredi

  1. ↑ Lehtonen, Jussi; Parker, Geoff A. 1. prosinca 2014. Gamete competition, gamete limitation, and the evolution of the two sexes. Molecular Human Reproduction (engleski). 20 (12): 1161–1168
  2. ↑ Sexual dimorphism. Biology LibreTexts (engleski). 4. lipnja 2016. Pristupljeno 22. srpnja 2020.
  3. ↑ Christopher Alan Anderson, "The Metaphysics of Sex ...in a Changing World!"
  4. ↑ E. Martin i R. Hine (ur.). A Dictionary of Biology 2015 izdanje. Oxford University Press
  5. ↑ David E. Sadava, H. Craig Heller, William K. Purves (2008). Life: The Science of Biology: p. 899
  6. ↑ Franz Engelmann, G. A. Kerkut (2015). The Physiology of Insect Reproduction: p. 29
  7. ↑ Klymkowsky, Michael W.; Cooper, Melanie M. 4. lipnja 2016. Sexual dimorphism. Biology LibreTexts (engleski). LibreTexts. Pristupljeno 22. srpnja 2020.
  8. ↑ Christie Wilcox. 23. travnja 2020. Why Sex? Biologists Find New Explanations. Quanta Magazine (engleski). Pristupljeno 22. srpnja 2020.
  9. ↑ Jussi Lehtonen. 2017. Encyclopedia of Evolutionary Psychological Science: Gamete Size (engleski). Springer International Publishing. str. 1–4
  10. ↑ Nikhil Swaminathan, Nikhil. 2007. Strange but True: Males Can Lactate. Scientific American (engleski). Pristupljeno 12. ožujka 2021.
  11. ↑ Terry Vaughan, James Ryan, Nicholas Czaplewski (2011). Mammalogy: pp. 391, 412
  12. ↑ Sex. Encyclopedia Britannica (engleski). Pristupljeno 20. kolovoza 2020.
  13. ↑ Hermaphroditism. Encyclopedia Britannica (engleski). Pristupljeno 20. veljače 2021.
  14. ↑ Boundless. 17. srpnja 2018. Sex Determination. Biology LibreTexts (engleski). Pristupljeno 20. veljače 2021.
  15. ↑ Adrian T. Sumner (2008). Chromosomes: Organization and Function: pp. 97-98
  16. ↑ Benjamin A. Pierce (2012). Genetics: A Conceptual Approach: p. 73
  17. ↑ Gemmell, Neil J. 2016. Bending Genders: The Biology of Natural Sex Change in Fish. Sexual Development (engleski). 10 (5–6): 223–241
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ženka&oldid=6297658"