Žrnovo

naselje u Hrvatskoj, Grad Korčula, Dubrovačko-neretvanska županija

Žrnovo je naselje na otoku Korčuli.

Žrnovo
dio Žrnova
Država Hrvatska
ŽupanijaDubrovačko-neretvanska
Općina/gradKorčula
Najbliži veći gradDubrovnik

Površina[1]33,9 km2
Koordinate42°56′N 17°07′E / 42.93°N 17.11°E / 42.93; 17.11

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno1 401
– gustoća41 st./km2

Poštanski broj20275
Pozivni broj020
AutooznakaDU

Zemljovid

Žrnovo na zemljovidu Hrvatske
Žrnovo
Žrnovo

Žrnovo na zemljovidu Hrvatske

Žrnovska Banja
Žrnovska Banja i otok Mulić gledani sa sjevera

Zemljopis uredi

Udaljeno je svega 4 km od grada Korčule (u čijem sastavu se nalazi) glavnom cestom na putu prema unutrašnjosti otoka.

Sastoji se od zaselaka Prvo selo, Brdo, Kampuš, Postrana, a pripadaju mu i uvale Žrnovska banja, Vrbovica, Medvinjak. Uza stare kamene kuće s trijemom i popločanim dvorištem su male staje građene u suhozidu, a pokrivene kamenim pločama. Tu je i nekoliko ljetnikovaca kaštela korčulanskog plemstva i posjednika. Podalje od središta naselja i ceste na stjenovitoj uzvisini okružena borovima, nalazi se župna crkva sv. Martina iz 14. stoljeća pregrađena u novije vrijeme.

U zaseoku Postrani na padini brežuljka crkva je sv. Roka, pred njom popločani trg na kojemu rastu stara stabla "Koštili". Tu se tradicionalno održava mačevalacka igra Moštra. Udaljeno od naselja je i groblje s crkvom sv. Vida iz 13. stoljeća, a u mjestu je jos nekoliko malih, starih kapela. Kaštel Baničević poznate plemicke obitelji u Postrani dobro je očuvan. Na pročelju je ploča s grbom i latinskim natpisom o najistaknutijem članu te obitelji Jakovu Baničeviću, koji je živio u 16. stoljeću i bio poznati europski humanist.

Stanovnici Žrnova u prošlosti su se bavili poljoprivredom (vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo) te kamenoklesarstvom. Sada su mnogi zaposleni u građevinarstvu i turizmu. U obližnjim uvalama (sjeverna obala) Žrnovskoj Banji, Medvidnjaku, Vrbovici niz je obiteljskih suvremeno uredenih pansiona i kampova uza samo more.

Stanovništvo uredi

Prema popisu stanovnika iz 2001. godine u Žrnovu obitava 1.296 stanovnika.[3]

 
Medvinjak obala
Naselje Žrnovo: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
969
1152
1385
1645
1606
1781
1781
1592
1439
1501
1427
1363
1184
1267
1296
1368
1401
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Od 1857. do 1971. sadrži podatke za bivše naselje Postrana, koje je 1900., 1910. i 1948. iskazivano kao naselje, a od 1857. do 1971. također sadrži podatke za bivše naselje Prvo Selo koje je 1948. iskazivano kao naselje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Povijest uredi

Žrnovo je bilo nastanjeno još u ilirsko i rimsko doba. Danas je ono malo turističko mjesto.

Gospodarstvo uredi

Poznate osobe uredi

Spomenici i znamenitosti uredi

Park prirode Kočje, Stari hrast crnika "Klokolina"

Obrazovanje uredi

U Žrnovu postoji osmogodišnja Osnovna škola " Ante Curać - Pinjac", a uz nju i vrtić.

Kultura uredi

Poput ostalih otočkih mjesta, Žrnovo njeguje folklornu tradiciju.

Najvažnija je "Moštra", ples "od boja" s mačevima, uz pratnju "mišnjica" ( mijeha s diplama) i "tamburla" (velikog bubnja). Uz izvođenje Moštre do 1966. održavao se tradicionalni običaj žrtvovanja vola, koji vjerojatno vuče podrijetlo još iz minojskih mediteranskih kultova bika i mitraizma. U mjestu djeluje kulturno-umjetničko društvo "Mišnjice" koje njeguje dramski amaterizam i folklor, a "Bratska sloga" prvenstveno se bavi mjesnim tradicijama i folklorom. U Žrnovu su rođeni i suvremeni hrvatski umjetnici slikari i kipari (Radoslav Duhović, kipar, Nikola Skokandić, grafičar, Ante Radovanović, Frano Cebalo, Abel Brčić, slikari). U Žrnovu je također jako aktivno karnevalsko društvo " Vilani" koji u doba maškara organiziraju plesove i druženja. Početkom kolovoza organizira se tradicionalna " Makarunada". To je seoska fešta u kojem se promovira seoske običaje uz degustaciju poznatih žrnovskih makaruna, jela od domaće tjestenine i mesnog goveđeg umaka. Manifestacija ima humanitarni i zabavni karakter.

Šport uredi

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. DZS - Popis stanovnika 2001. godine

Vanjske poveznice uredi