Aachenski mir

Aachenski mir je mirovni ugovor sklopljen je 13. siječnja 812. godine između bizantskog cara Mihajla (811. – 813.) sklopio s Karlom Velikim, bio je od presudne važnosti za hrvatski narod i njihove krajeve.

Pošto je potpisana isprava o mirovnom ugovoru, oslovi bizantsko poslanstvo Karla titulom "imperator" i "basileus", čime je Bizantsko Carstvo priznalo Karla carem Zapadnoga Carstva. Na osnovu toga mira Karlo Veliki morao se odreći Venecije i osvajačkih namjera u Italiji, dok se s druge strane Bizant odrekao dalmatinsko-hrvatske kneževine, a zadržao samo dalmatinske gradove i otoke. Drina je postala granicom između franačkog i bizantskog utjecaja te vazala.

Njime su trajnije uređeni odnosi između Franaka i Bizantinaca koji su bili narušeni franačkim prodiranjem u Italiju i na Balkan te Karlovom krunidbom za rimskog cara 800. godine. Njihov sukob odrazio se i na odnose između Romana u dalmatinskim gradovima i hrvatskog stanovništva u njihovom zaleđu, jer su se Hrvati u vrijeme franačko-avarskog rata priklonili Francima, a Romani su ostali uz Bizant. Mirom je Karlu priznat carski naslov i suverenitet nad Hrvatskom bez primorskih gradova i nekih otoka. Pitanja razgraničenja rješavala je 817. posebna delegacija, ali konačno rješenje nije postignuto.

Izvori

Ovaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.