Aleksandar Belić

Aleksandar Belić (Beograd, 15. kolovoza 1876. – 26. veljače 1960.) bio je srpski jezikoslovac[1] i akademik.[2]

Aleksandar Belić

Biografija uredi

Belić je rođen u Beogradu. Nakon studija slavenskih jezika u Beogradu, Odesi i Moskvi, doktorirao je na Sveučilištu u Leipzigu 1900. godine. Tijekom akademske karijere radio je na Sveučilištu u Beogradu. Bio je član i dugogodišnji predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti.[1] Belić se smatra vodećim srpskim jezikoslovcem prve polovice dvadesetog stoljeća. Istraživao je komparativnu slavistiku, opću lingvistiku, srpskohrvatsku dijalektologiju i sintaksu. Napisao je Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika (1923.) koji se temeljio na fonološkom pravopisnom načelu. Cijeli život bio je dosljedni zagovornik ujedinjenog srpskohrvatskog jezika.[1]

Belićeva prikupljena djela objavljena su u 14 svezaka 1999. godine. Umro je u Beogradu.

Istraživanje hrvatskih govora uredi

Istraživao je čakavsko i kajkavsko narječje i dao značajan doprinos slavenskoj akcentologiji svojim otkrićem slavenskog neoakuta u čakavskom narječju.

Belić je prvi podijelio kajkavsko narječje na dijalekte. Njegova podjela temelji se na konsonantizmu, odnosno refleksima praslavenskih glasova * tj i * dj. Ova podjela je prvi put objavljena u Narodnoj enciklopediji srpsko-hrvatsko-slovenačkoj[3], a kasnije je opovrgnuta.[4]

Izabrana djela uredi

  • Dijalekti istočne i južne Srbije
  • Dijalektološka karta srpskog jezika
  • Akcentske studije
  • O dvojini u slovenskim jezicima
  • Galički dijalekt
  • O jezičkoj prirodi i jezičkom razvitku (1941.)
  • Pravopis srpsko-hrvatskog književnog jezika (1923.)

Izvori uredi

  1. a b c Belić, Aleksandar. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža pristupljeno 9. srpnja 2020.
  2. Tanasić, Dr Sreto. Lingvista sa najdužim stažom na čelu SANU. Politika Online. Pristupljeno 2. kolovoza 2019.
  3. Aleksandar Belić. Kajkavsko narječje. Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka knjiga 2. izdanje. Zagreb
  4. Mijo Lončarić. Kajkavsko narječje. Školska knjiga. Zagreb.