Aleksis Cipras (grč. Αλέξης Τσίπρας; Atena, 28. srpnja 1974.) grčki političar, premijer Grčke od 26. siječnja 2015. godine. do 8. srpnja 2019. godine.

Cipras 2015. godine

Životopis uredi

Aleksis Cipras dolazi iz imućne obitelji, njegov otac Pavlos Cipras građevinski poduzetnik dobivao je unosne poslove javnih radova financirane iz državnog budžeta čak i za vrijeme grčke 7-godišnje vojne hunte.[1] Pad vojne hunte nije ništa promijenio, Cipras stariji nastavio je dobro privređivati za svoju obitelj dok je socijalistička Grčka tonula u bezdan dugovanja.[2]

Cipras mlađi još se u srednjoj školi učlanio u Komunističku mladež Grčke (Κομμουνιστική Νεολαία Ελλάδας - KNE).[3] Studirao je građevinu, diplomirao je 2000. godine. Nakon što se isčlanio iz Komunističke mladeži postao je politički tajnik mladeži lijeve koalicije Synaspismosa u svibnju 1999. godine.

Samo 4 godine nakon što je u siječnju 2004. osnovana Koalicija radikalne ljevice (Syriza), 2008. godine dotadašnji predsjednik Alekos Alavanos se povlači, i Cipras postaje predsjednik Syrize. Izabran je u grčki parlament 2009. godine.[3] Na izborima 2012. Syriza dobiva više od 22 % glasova, a Cipras postaje šef oporbe. Na izborima 2015. pobjeđuje u koaliciji sa strankom Nezavisni Grci, te postaje najmlađi premijer Grčke u njenoj demokratskoj povijesti (od 1865. godine).

Cipras premijer uredi

Grčki dugovi Ciprasu su težak uteg, u predizbornoj kampanji obećao je ukidanje mjera štednje: Nova vlada u Ateni od prvog je dana jasno isticala da ne namjerava popustiti kada je posrijedi izborno obećanje o ukidanju mjera štednje koje je prihvatila prethodna vlada.[4]

U prvih šest mjeseci vladanja pokazao se nepouzdanim: U pregovorima je neiskren i nevjerodostojan, potpisuje i obećava jedno a onda po povratku u Atenu radi dijametralno suprotno. Cipras je došao na vlast bez ikakvog rezultata iza sebe, bilo u poslu ili u politici, i naoružan tek neiskustvom, ignorancijom, i majicama s likom Che Guevare krenuo u rat protiv cijele EU i cijeloga svijeta.[2]

Nakon što se približio (i kasnije istekao) rok za otplatu 1,6 milijardi eura duga MMF-u, čime je Grčka postala prva razvijena zemlja u tehničkom bankrotu, raspisan je referendum. U nedjelju 5. srpnja 2015. održat će se referendum na kome će građani Grčke odlučiti žele li prihvatiti natrag mjere štednje (u obliku plana Europske komisije, MMF-a i Europske središnje banke), ili ne žele štedjeti, što će zasigurno imati svoje posljedice.[5]

Izvori uredi

  1. greece.greekreporter.com, "New Greek Prime Minister, Alexis Tsipras, was born on July 28, 1974 — a day full of symbolism as he was born just five days after the fall of the 7-year military junta in Greece. He comes from a well-off family, as his father, Pavlos Tsipras, was a contractor of big public works, even during the military rule period.", objavljeno 26. siječnja 2015., pristupljeno 3. srpnja 2015.
  2. a b dnevno.hr, "Kad je vojna hunta pala, nastavio se bogatiti: uslijedila su četiri desetljeća u kojima su grčki lideri uspostavili sustav klijentelizma i uhljebljivanja ravan jedino onom koji postoji u Hrvatskoj, pretvarajući zemlju u državu s najvećim socijalnim razlikama i najviše socijalne nepravde u cijeloj Europi, unatoč tome što su te vlade dobrim dijelom bile socijalističke., Marcel Holjevac, objavljeno 30. lipnja 2015., pristupljeno 3. srpnja 2015.
  3. a b Synaspismos
  4. vijesti.hrt.hrArhivirana inačica izvorne stranice od 5. srpnja 2015. (Wayback Machine), "Cipras s ravnateljem ECB-a - Atena želi dogovor", objavljeno 1. veljače 2015., pristupljeno 3. srpnja 2015.
  5. vijesti.hrt.hrArhivirana inačica izvorne stranice od 2. srpnja 2015. (Wayback Machine), "Cipras potvrdio da će se referendum održati; nema odgovora na njegova pisma", objavljeno 1. srpnja 2015., pristupljeno 3. srpnja 2015.