Algonkini (Algonquin, alg. algumaking 'gdje se lovi harpunom'[1]) jesu pleme američkih Indijanaca s gornje Ottawe u Ontariju i Quebecu. Zbog neprijateljstava s Irokezima i Francuzima dio ih se priključio Ottawa Indijancima (banda Kinounchepirini ili Keinouche). Plemenu je prema Mooneyu broj procijenjen na 6,000 (1600.) Danas se dijele na 10 bandi od kojih 9 živi u Quebecu i jedna u Ontariju (Algonquians of Golden Lake, Golden Lake). Svih skupa ima ih 6,239 (2005). Algonquin Indijanci dali su ime etnolingvističkoj porodici Algonquian koja obuhvaća brojna plemena i plemenske saveze iz Sjedinjenih Država i Kanade.

Algonquin
Ukupno pripadnika
11,000
Značajna područja naseljavanja
Quebec, Ontario
Jezik
Algonquin; engleski, francuski
Vjera
šamanizam (Midewiwin)

Ime uredi

 
Zemljopisni razdjel skupine plemena Anishinaabe i Anishinini oko 1800.-te

Točno značenje nije poznato, možda od Micmac naziva algoomeaking ili algoomaking "at the place of spearing fish or eels [from the bow of a canoe]."/ Ovaj naziv odnosi se samo na Algonquin vlastite ili bandu Weskarini. Sami sebe nazivaju "Anishnabe" ili "Anishnabek" u značenju 'the original people'.

Život i običaji uredi

 
Lovački kanu od brezove kore Algonquina Pikwakanagan ili Golden lake, Kanada.

Algonkini su naseljavali područje koje baš nije bilo pogodno agrikulturi. Bili su organizirani po malenim polunomadskim bandama lovaca i sakupljača. Tek je nekoliko južnih algonkinskih bandi počelo 1608. uzgajati kukuruz. Kraj je ipak veoma pogodan za lov a vodeni putovi koje su savladavali kanuima od brezove kore (birch-bark canoes), najviše su im koristili u trgovačke svrhe, služili su se njima i u lovu, pa i za obiteljski transport. Zimi bi se Algonkini rasipali okolnim krajevima stvorivši malene lovačke logore sastavljene od proširenih obitelji. Ljeti bi se ponovno okupljali i bavili se ribolovom.

Algonkini su bili patrilinearan narod. Obitelji su imale lovišta čija bi prava, po patrilinearnosti, prelazila s oca na sina.

Povijest uredi

Algonkine prvi susreće Samuel de Champlain 1605. godine, a prvi puta 1609. počinju i trgovinu s njim. Ova trgovina dovela je do saveza s Francuzima s kojima su već 1610. uspjeli otjerati Irokeze južno od rijeke Saint Lawrence. Irokezi uzvraćaju udarac (vidi Dabarski ratovi) tek 1632. kada su s gornjeg St. Lawrencea otjerali Algonkine i Montagnaise. Uskoro se Algonkinima pišu crni dani, prvo ih 1634. kosi epidemija boginja a 1647. njihova banda Kichesipirini gotovo je istrebljena od svirepih Irokeza. Početkom 18. stoljeća Algonkini više nemaju mira od Irokeza, dok u drugoj polovici istog stoljeća dolazi do značajnijeg naseljavanja Engleza. Godine 1822. pleme je prisiljeno prodati svoja zemljišta u području rijeke Ottawe i polako završavaju na malenim rezervatima Quebeca i Ontarija.

Podjela uredi

Swanton* i Sultzman među njihove skupine ubrajau sljedeća plemenska imena (bez asteriska samo Sultzman):

Hodge (od nespomenutih) na svom popisu ima sljedeće nazive: Amikwa, Kishkakon (Kiskakon), Maskasinik, Missisauga, Michacondibi, Nikikouek, Oskemanitigou, Ouasouarini, Outaouakamigouk, Outchougai i Pawating.

Vanjske poveznice uredi

  1. Algonkini - Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 9. siječnja 2024.