Arbanija

naselje u Hrvatskoj, Grad Trogir, Splitsko-dalmatinska županija

Arbanija je priobalno mjesto na otoku Čiovu, na obali Kaštelanskog zaljeva. Administrativno pripada gradu Trogiru.

Arbanija
Dominikanski samostan Sv. Križa, Arbanija
Država Hrvatska
ŽupanijaSplitsko-dalmatinska županija
Općina/gradTrogir

Površina[1]1,6 km2
Visina5 mnm
Koordinate43°30′43″N 16°17′31″E / 43.512°N 16.292°E / 43.512; 16.292

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno349
– gustoća218 st./km2

Poštanski broj21224 Slatine
Pozivni broj+385 021
AutooznakaST

Zemljovid

Arbanija na zemljovidu Hrvatske
Arbanija
Arbanija

Arbanija na zemljovidu Hrvatske

Zemljopisni položaj uredi

Nalazi se jugozapadno od čiovskog dijela Trogira (4km od centra grada) i Mastrinke, a sjeveroistočno od Slatina. Jugozapadno se cestom dolazi do sela Žednoga. S druge strane zaljeva, prema istoku, se nalazi Marjanski poluotok i Split.

Povijest uredi

U mjestu se nalazi dominikanski samostan Svetog Križa. Naselje je nastalo prilikom izgradnje samostana početkom 15. stoljeća. Utemeljen je 1432. na osnovu papine bule. Podignut je na predjelu Zizmana Gniviza. 1451. je godine samostan bio najvećim dijelom izgrađen. Redovnici su se uselili, a sa sobom su doveli nekoliko albanskih obitelji kao težake radi obrade zemlje. Po njima se nazvalo obližnje naselje Arbanija.[3] Dovođenje Albanaca je u svezi s time što je Dominikanska provincija Dalmacija tada obuhvaćala samostane od Istre u Hrvatskoj do Drača u Albaniji.[4]

Stanovništvo uredi

Prema popisu stanovništva 2011. godine naselje je imalo 374 stanovnika.[5]

Naselje Arbanija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
73
89
103
102
268
242
266
249
223
301
613
370
374
349
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1857., 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju Žedno. Do 1948. iskazivano je kao dio naselja. Od 1857. do 1991. sadrži podatke za naselje Mastrinka. U 2001. smanjeno je izdvajanjem naselja Mastrinka. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


U 1857., 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju Žedno. Do 1948. iskazivano je kao dio naselja. Od 1857. do 1991. sadrži podatke za naselje Mastrinka. U 2001. smanjeno je izdvajanjem naselja Mastrinka.

Turizam uredi

Područje Arbanije poznato po lijepim plažama, šumom obraslom priobalju i malim živopisnim uvalama.

U mjestu je restoran, nekoliko kafića, trgovina.

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Vanja Kovačić: Katalog G/6 ; Čiovo, samostan Sv. Križa Izložba Dominikanci u Hrvatskoj. Fisković, Igor (ur.). Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2011. str. 265.
  4. Stjepan Krasić: Dominikanski samostan Sv. Križa na otoku Čiovu (1432. – 1852.) Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, br. 1, 1991. str. 80.
  5. Popis stanovništva 2011. godine DZS. Pristupljeno 14. veljače 2019. godine.
Nedovršeni članak Arbanija koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.