Arheometrija
Arheometrija je znanstvena disciplina koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti (prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije).
Metode kojima se arheometrija koristi su orijentirane na porijeklo objekata koji se ispituju i one koje se bave isključivo problematikom materijala.
U engleskom se govornom području za arheometriju koristi i pojam arheloške znanosti.
Arheometrija anorganskih materijala uredi
Nalazi iz ove grupe predmeta ispituju se po pitanju geografskog porijekla, odnosno vremenskog razdoblja u kojem su isti korišteni te načina na koji su ovi materijali oblikovani i obrađivani.
Arheometalurgija uredi
Ova se grana bavi problemom početka primjene pojedinih metala te problematikom porijekla ruda koje su korištene pri proizvodnji.
Keramički materijali uredi
Ostaci keramike iskopane pri arheološkim istraživanjima mogu nam pomoću znanstvenih analitičkih metoda dati brojne podatke o porijeklu materijala korištenih kod izrade posuda ili drugih predmeta,te o načinu oblikovanja i uporabi istih,ali i eventualnim rutama trgovine odnosno razmijene ovih predmeta.
Organski materijali uredi
Većinu organski nalaza kod arheoloških istraživanja čine kosti ljudi i životinja,te eventualni ostaci biljaka i sjemenja.
Tehnike datiranja uredi
- Datiranje ugljikom-14 — posebno za organske materijale
- dendrokronologija — za datiranje drveta, dopunjuje se datiranjem ugljikom-14
- termoluminescencija — za anorganske materijale, uključujući keramiku
- optički stimulirana luminescencija —
- electron spin resonance, za datiranje primjerice zubi
- kalij argon datiranje — za datiranje fosiliziranih ljudskih ostataka (zajedno s vulkanskim sedimentima)
Određivanje materijala uredi
- XRF
- XRD
- Raman spektroskopija
- ICP-MS
- NAA
- SEM
- LIBS
Uloga kod lociranja potencijalnih nalazišta uredi
Danas arheometrija ima i veliku ulogu kod lociranja potencijalnih arheoloških nalazišta. Prije svega se u te svrhe koriste satelitske ili avio snimke,a sve je veća i uloga georadarskih istraživanja.
Arheometrija u Hrvatskoj uredi
Kod nas zasada nema laboratorija za arheometriju. Oni koji provode istraživanja arheometrijskog tipa koriste se uslugama drugih institucija koje nisu specijalizirane za arheometrijska istraživanja.
Dodatna literatura uredi
- Andreas Hauptmann, Volker Pingel (Hrsg.): Archäometrie. Methoden und Anwendungsbeispiele. Schweizerbart, Stuttgart 2008, ISBN 978-3-510-65232-7
- G. A. Wagner: Einführung in die Archäometrie, Springer, Berlin 2007, ISBN 978-3-540-71936-6.
- Riederer, J. Archaeometrie. Die naturwissenshaftliche Untersuchung kunst-und kulturgeschichtlicher Objekte,1984.
- Riederer, J.;Brandt, A.: Die Anfänge der Archäometrie-Literatur im 18. und 19. Jahrhundert. Berliner Beiträge zur Archäometrie 3 (1978) 161. – 173.