Wikipedija

Armensko-gruzijska granica

Armensko-gruzijska granica je međunarodna granica između Armenije i Gruzije. Duga je 219 km, a proteže se od tromeđe s Turskom na zapadu do tromeđe s Azerbajdžanom na istoku.[1]

Zemljovid Armenije, s Gruzijom na sjeveru.

Opis uredi

Granica započinje na zapadu na tromeđi s Turskom i nastavlja kopnom do tromeđe s Azerbajdžanom nizom nepravilnih linija i malim dijelom na istoku uz rijeku Debed. Zapadni, planinski dio granice sadrži dva jezera koja se nalaze sasvim blizu granice - Madatapa (u Gruziji) i Arpi (u Armeniji).

Povijest uredi

Tijekom 19. stoljeća Kavkaz je bio poprištem sukobu velikih sila - Otomanskog Carstva na zalazu, Perzije i Rusije, koje se širila prema jugu. Rusija je formalno anektirala istočno gruzijsko Kraljevstvo Kartlije i Kahetije 1801. godine, a zatim zapadnu gruzijsku kraljevinu Imeretiju 1804. godine. Tijekom 1800-ih Rusi su pogurali svoju južnu granicu dalje prema jugu, na račun Perzijskog i Osmanskog carstva.[2] Rusko-perzijskim ratom (1804.–1813.) i kasnijim Gulistanskim ugovorom Rusija je stekla glavninu današnjeg Azerbajdžana i južnu regiju Syunik u današnjoj Armeniji.[3][4] Nakon Rusko-perzijskog rata (1826.–1828.) i Turkmenčajskog ugovora, Perzija je bila prisiljena ustupiti područje kanata Nahičevan i ostatak današnje Armenije.[5][4] Rusija je osvojene gruzijske i armenske teritorije organizirala u gubernije Tiflis, Kutaisi i Erivan.

 
Područje koje je svojim proglasila Gruzijska Demokratska Republika, sa spornom regijom Lori u ružičastoj boji.
 
Granice između armenske i gruzijske sovjetske republike 1926. Sjeverni dio okruga Borchalinsky, dio Armenske SSR.

Nakon ruske revolucije 1917. godine, narodi južnog Kavkaza proglasili su Transkavkasku demokratsku federativnu republiku (TDFR) 1918. godine i započeli mirovne pregovore s Osmanlijama.[6][7] Unutarnje nesuglasice dovele su do toga da je Gruzija napustila federaciju u svibnju 1918., a nedugo nakon toga uslijedili su Armenija i Azerbajdžan, međutim granice između tri republike bile su sporne.[8] Batumski ugovor iz lipnja 1918. okončao je neprijateljstva između TDFR-a i Osmanskog carstva. Kada su se Osmanlije povukle iz područja današnje pokrajine Lori u listopadu 1918., to je području postalo predmet spora između Armenije i Gruzije, a većina spornog teritorij a se odnosila na bivše ujezde (okruge) Borčalski i Akhalkalaki bivše gubernije Tiflis.[9][10] Gruzija je tražila da južne granice bivše gubernije Tiflis čine granicu, dok je Armenija tražila da buduća granica odražava etničku situaciju na terenu.[10] Nakon neuspjelih mirovnih pregovora o granici, u listopadu su izbili sukobi, nakon kojih su uslijedili zastoji mirovnih pregovora i kratki rat u prosincu.[10][8] Britanci su 17. siječnja 1919. posredovali u prekidu vatre pod vodstvom Williama Montgomerieja Thomsona, a osporavano područje proglašeno je neutralnom zonom do daljnjih mirovnih pregovora.[8][10] Nakon toga, i Armenija i Gruzija ušle su u područje Karsa u današnjoj istočnoj Turskoj, anektirajući teritorij, stvarajući pritom dodatne sporove između njih.[10]

Ruska Crvena armija je 1920. napala Azerbajdžan i Armeniju, čime je okončana neovisnost obje zemlje, a u veljači i ožujku 1921. uslijedila je Gruzija.[10] Turska je iskoristila priliku da otme zemljišta na istoku od Armenije, a Gruzija je okupirala neutralnu zonu Lori uz armensko odobrenje, kako bi spriječila da ona padne u turske ruke.[10] Granica SSSR-a s Turskom finalizirana je u listopadu 1921. Karskim ugovorom, čime je utvrđena zapadna granica armensko-gruzijske granice.[10] Kad su Sovjeti početkom 1921. uspostavili čvrstu kontrolu na tom području, izveli su konačno razgraničenje granice između Armenije i Gruzije, podijelivši neutralnu zonu Lori na dva dijela (uglavnom u korist Armenije) i fiksirajući 6. studenog 1921. granicu na njezinom sadašnjem mjestu.[8][11] Godine 1922. sve tri države uključene su u Transkavkasku SFSR unutar SSSR -a, prije nego što su se odvojile 1936.[10]

Granica je postala međunarodna 1991. nakon raspada Sovjetskog Saveza i neovisnosti njegovih konstitutivnih republika. Godine 1994. dvije su zemlje počele raditi na razgraničavanju svoje granice.[8] U Gruziji postoji velika armenska manjina, koncentrirana posebno u pograničnoj pokrajini Samche-Džavahetija gdje čine većinu.[12][13] Međutim, niti armenska niti gruzijska vlada nisu tražile ispravljanje stare granice između njih iz sovjetskog doba.[10]

Naselja uz granicu uredi

Armenija uredi

Gruzija uredi

Granični prijelazi uredi

Sljedeći granični prijelazi su u uporabi između Armenije i Gruzije:[14][15]

Povezani članci uredi

Izvori uredi

  1. ↑ CIA World Factbook - Georgia. Pristupljeno 9. rujna 2020.
  2. ↑ The boundary between Turkey and the USSR (PDF). Siječanj 1952. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 10. travnja 2020. Pristupljeno 8. travnja 2020.
  3. ↑ John F. Baddeley, "The Russian Conquest of the Caucasus", Longman, Green and Co., London: 1908, p. 90
  4. ↑ a b USSR-Iran Boundary (PDF). Veljača 1951. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 10. travnja 2020. Pristupljeno 9. travnja 2020.
  5. ↑ Gavin R.G. Hambly, in The Cambridge History of Iran, ed. William Bayne Fisher (Cambridge University Press, 1991), pp. 145-146
  6. ↑ Richard Hovannisian. The Armenian people from ancient to modern times. str. 292–293. ISBN 978-0-333-61974-2. OCLC 312951712 (Armenian Perspective)
  7. ↑ Ezel Kural Shaw. 1977. Reform, revolution and republic : the rise of modern Turkey (1808-1975). History of the Ottoman Empire and Modern Turkey. Cambridge University Press. str. 326. OCLC 78646544 (Turkish Perspective)
  8. ↑ a b c d e Samkharadze, Nikoloz. Kolovoz 2020. Georgian State Border – Past and Present (PDF). Centre for Social Sciences. Pristupljeno 9. rujna 2020.
  9. ↑ King, Francis. Improbable nationalists? Social democracy and national independence in Georgia 1918-1921 (PDF). UEA Digital Repository. Pristupljeno 9. rujna 2020.
  10. ↑ a b c d e f g h i j Anderson, Andrew; Partskhaladze, George. Armeno-Georgian War of 1918 and Armeno-Georgian Territorial Issue in the 20th Century. Pristupljeno 26. rujna 2020.
  11. ↑ Matevossian, R. 1978. Լոռի [Lori]. Hambardzumyan, Viktor (ur.). Armenska sovjetska enciklopedija (armenski). 4. Armenian Encyclopedia. Yerevan. str. 663–64
  12. ↑ E. Cornell, Svante. 2002. Autonomy and conflict: ethnoterritoriality and separatism in the South Caucasus : cases in Georgia. Dept. of Peace and Conflict Research, Uppsala University. str. 137. ISBN 9789150616002
  13. ↑ Ionesyan, Karine. 22. rujna 2009. Defending Chakhalyan: Tbilisi accused of "dragging out" appeal hearing in high-profile "Armenian activist" case. ArmeniaNow. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. studenoga 2018. Pristupljeno 29. lipnja 2013.
  14. ↑ Border crossing points. National security service of the Republic of Armenia=. Pristupljeno 19. srpnja 2021.
  15. ↑ Border checkpoints of Georgia. State Commission on Migration Issues=. Pristupljeno 19. srpnja 2021.
  16. ↑ a b c Georgia Border Crossings. Caravanistan. Pristupljeno 9. rujna 2020.
  17. ↑ President Serzh Sargsyan attends opening of refurbished Bavra border checkpoint
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Armensko-gruzijska_granica&oldid=6772958"