Asirska domovina

Asirska domovina ili Asirija (sirjački ܐܬܘܪ ), zemljopisno-kulturno-povijesni pojam koji se odnosi na zemljopisna i kulturna regija u Gornjoj Mezopotamiji u kojoj tradicijski obitavaju Asirci (i Sirjaci i Aramejci i Kaldejci). Krajevi koji tvore asirsku domovinu su dijelovi današnjeg Iraka, jugoistočne Turske, sjeverozapadni Iran i odnedavno sjeveroistočna Sirija.[1][2] Štoviše, područje koje je imalo najveću koncentraciju Asiraca na svijetu sve donedavno bilo je u Asirskom trokutu, regiji koja obuhvaća Ninivsku ravnicu te regije južni Hakkari i Barwari.[3] Ovo je mjesto gdje neke asirske skupine traže za stvaranje neovisne nacionalne države.[4][1]

Područje predložene neovisne asirske države tijekom Prvoga svjetskog rata.
Granice neovisne asiro-kaldejske države predložene na pariškoj mirovnoj konferenciji 1919. godine. Asirsko-kaldejska delegacija iznijela je ovaj etnografsko-politički zemljovid.

Asirska domovina ugrubo odražava granice uže drevne Asirije, pa kasnije Ahemenidske, Seleukovske, partske, rimske i Sasanidske provincije Asirije (Athura/Asuristan) koja je postojala od 25. st. pr. Kr. i 7. stoljeća po Kristu. Geopolitički entitet je razbijen arapskim osvajanjem Iraka kasnog 7. stoljeća. Od pada iračke stranke Baasa 2003. godine i suočeni s islamističkim nasiljem protiv domaće asirske kršćanske zajednice, raste i razvija se pokret za asirsku neovisnost ili autonomiju.[5]

Tijekom Prvoga svjetskog rata predloženo je stvaranje neovisne asirske države.

Vidi uredi

Izvori uredi

  1. a b Donabed, Sargon. 2015. Reforging a Forgotten History: Iraq and the Assyrians in the Twentieth Century (engleski). Edinburgh University Press. ISBN 978-0-7486-8605-6
  2. Carl Skutsch. 2013. Encyclopedia of the World's Minorities (engleski). Routledge. str. 149. ISBN 978-1-135-19388-1
  3. The Origins of War: From the Stone Age to Alexander the Great By Arther Ferrill – str. 70. (eng.)
  4. Minorities in the Middle East: a history of struggle and self-expression By Mordechai Nisan (eng.)
  5. Frederick Mario Fales. 2010. Production and Consumption at Dūr-Katlimmu: A Survey of the Evidence. Hartmut Kühne (ur.). Dūr-Katlimmu 2008 and beyond (engleski). Harrassowitz Verlag. str. 82