Aula (grč. aule »dvorište«), kod grčkih građevina najprije otvoreno dvorište ispred zgrada ili okruženo stambenim zgradama, kod većih građevina odijeljeno trijemovima (peristil), odgovara atriju rimske kuće. U rimsko carsko doba aula je naziv za vladarske palače, a tako se upotrebljavala i u doba humanizma i klasicizma (Aula est pro nobis! tj. kraljevski dvor je uz nas! — tvrdili su naši Ilirci).

Aula Hrvatskog državnog arhiva

U starokršćanskoj terminologiji znači najprije crkveno predvorje, poslije glavnu lađu, pa i čitave crkve. Danas se tako zovu velike svečane dvorane u sveučilišnim, školskim i drugim zgradama.

Izvori uredi

 Ovaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.