Bačko-bodroška županija

Bačko-bodroška županija
(Grb)
Sjedište županije	Baja Sombor
Broj stanovnika	812.400 (1910.)
Površina	10.362 km2

Bačko-bodroška županija (nje. Komitat Bács-Bodrog, mađ. Bács-Bodrog vármegye) je bila jedna od pograničnih županija Austro-Ugarske monarhije koja se prostirala na površini koja otprilike odgovara ukupnoj površini srednjovjekovnih ugarskih županija: Bačkoj županiji i Bodroškoj županiji

Zemljopis

Ova županija graničila je s mađarskim županijama Baranjskom, Peštansko-piliško-šoltsko-kiškunskom, Čongradskom županijom i Torontalskom županijom te hrvatsko-slavonskom županijom Srijemskom županijom.

Županija se protezala između Dunava na zapadu i jugu i Tise na istoku. Pokrivala je površinu od 10.362 km², a 1910. je imala 812.400 stanovnika.

Povijest

Bodrog su uništili Mongoli još od ranije i premda je kasnije bio obnovljen, danas su ruševine pod vodom Dunava. Dok su tvrđavu Bač opet razorili Turci, a Bač gradić (koji je u blizini ruševina nekadašnje tvrđave) postoji i danas.

Bačko-bodroška županija je bila stvorena 1802. godine tek nakon Velikog bečkog rata, spajanjem Bačke i Bodroške županije.

U početku mu je administrativni centar bio riječni gradić Baja na Dunavu, dok mu je centar kasnije bio premješten u grad Sombor, što je onda tako i ostalo do kraja I. svjetskog rata, kada je Austro-Ugarska ukinuta.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva u Kraljevini Ugarskoj 1910. sprovedenom po spornoj metodologiji, nacionalni sastav je bio:

Nacionalnost
Kotar	Popis 1900.	Popis 1910.
Mađari	244.920	267.714
Nijemci	179.509	178.950
Hrvati	319	520
Slovaci**	28.330	28.501
Rumunji	282	189
Rusini	9.759	10.400
Srbi	113.940	117.854
ostali *	26.861	28.432

• Bunjevački Hrvati, šokački Hrvati, bošnjački Hrvati itd.