Baklava

Kolač orijentalnog podrijetla od vučenog tijesta

Baklava je kolač koji se radi od vučenog tijesta i uobičajeno oraha, zaslađena sirupom ili medom. Jedna je od najpopulanijih kolača osmanske kuhinje.[1]

Baklava

Baklava s orasima (gore) i pistacijama (dolje)

Podrijetlo
Regija/država Armenija
Detalji
Vrsta jela slastice
Temperatura jela hladno
Glavni sastojci Tijesto
orasi ili pistacija
šećer ili med
šećer

Predosmansko podrijetlo jela je nepoznato, ali u moderno doba to je uobičajeni desert iranske, turske i arapske kuhinje i drugih zemalja Levanta i Magreba, zajedno s Južnim Kavkazom, Balkanom i Srednjom Azijom.

Priprema uredi

Baklava se priprema s vučenim tijestom, složenim u obično desetak i više slojeva između kojih se dodaje smjesa mljevenih ili nasjeckanih oraha ili pistacija. Reže se u obliku romba ili kocke. Poslije dužeg pečenja na niskoj temperaturi zaljeva se otopinom šećera ili meda i vode kojoj može biti dodan limunov sok, ovisno o receptu.

Zbog mnogobrojnih varijacija, postoje pretpostavke da potječe iz Armenije (paklava), kao i iz Grčke. Grčke baklave se prema receptu često posipaju sezamom. Baklava se u Bosni i Hercegovini tradicionalno smatra kolačem za posebne praznike pa je muslimani pripremaju za Ramazanski bajram i Kurban-bajram.

Izvori uredi

  1. Işın, Priscilla Mary. 2018. Bountiful empire : a history of Ottoman cuisine. London, U.K. ISBN 978-1-78023-939-2. OCLC 1082318787

Vanjske poveznice uredi

 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Baklava