Belasica

Belasica
	Pogled na vrh Radomir Belasice. Na sjeveru se nalazi planina Ogražden, na sjeverozapadu grad Strumica, na sjeveroistoku Petričko-Sandanska dolina, na jugu planina Kruša, na jugozapadu Dojransko jezero, i na jugoistoku Butkovsko jezero (u Grčkoj) i Sersko polje.
	Položaj Belasice
Položaj
Koordinate	41°20′N 22°57′E / 41.333°N 22.950°E
Država	Sjeverna Makedonija; Bugarska; Grčka;
Najbliži gradovi	Strumica, Petrič
Fizikalne osobine
Najviši vrh	Radomir, 2029 m
Ostali vrhovi	Kongur (1 951 m), Debelo brdo (1 951 m), Lozen (1 898 m) i Tumba (1 880 m)
	Belasica Belasica na zemljovidu Sjeverne Makedonije

Belasica (mak. i bug. Беласица, grčki: Μπέλες / Beles ili Κερκίνη / Kerkini, antički naziv planine) је planina na tromeđi, između Republike Mekedonije, Grčke i Bugarske. U Grčkoj se nalazi 45% površine planine, u Makedoniji 35% a u Bugarskoj 20%.

Zemljopisne karakteristike uredi

Ovaj planinski masiv dug je oko 63 kilometara, i širok između 7 do 9 kilometara. Proteže se u smjeru istok - zapad, na zapadu granica mu je rijeka Vardar, s istoka je to rijeka Struma, na sjeveru je to Strumička kotlina, a na jugu kotlina Dojranskog jezera i Serska kotlina. Najviši vrh planine je; Radomir (ili Kalabak) na 2 029 metara nadmorske visine (na grčko - bugarskoj granici ). Ostali planinski vrhovi su; : Kongur (1 951 m), Debelo brdo (1 951 m), Lozen (1 898 m) i Tumba ( 1 880 m), nalazi se na samoj tromeđi. Unutar makedonskog dijela planine nalazi se poznati Smolarski vodopad.

Planina je izvorište mnogih vodotokova (Аnska reka) i termalnih voda, među termalnim izvorima značajan je onaj u selu Bansko (u Sj. Makedoniji) koji je s temperaturom vode od 7°C., najtopliji u Republici Makedoniji. Od nedavno je uređen, i počinje djelovati kao termalno lječilište. Na sjeveroistočnim obroncima ove planine smješten je makedonski grad Strumica, a s Bugarske strane grad Petrič, na južnoj grčkoj strani najveće naselje je grad Seres. Klima ovog masiva je mediteranska, jer podliježe velikom utjecaju obližnjeg Egejskog mora. Planina je dobro pošumljena, bjelogoričnim (pitomi kesten, hrast, bukva, jasen) i crnogoričnim (bor, jela) vrstama drveća.

Povijest uredi

Ova planina je povijesno poznata po tome, što se na njoj odigrala bitka između bizanskog cara Bazilija II i makedonskog ( ili bugarskog) cara Samuila - 1014. godine, u kojoj je pobijedio Bazilije II. Nakon te bitke prestala je postojati Samulova država.

Planinarenje uredi

Od 2001. godine održava se na ovoj planini manifestacija - Balkan bez granica, u kojoj se svakog kolovoza, planinari i izletnici iz tri pogranične države penju na vrh - Tumba.

Područje planine Belolasica, proglašeno je Euroregijom (2003.)

Park prirode Belasica uredi

Na bugarskom dijelu planine nalazi se Park prirode Belasica, ustanovljen 28. prosinca, 2007. godine. Ima površinu od 11732.4 hektara.

Izvori uredi

Belasitsa. Tourist map, Sofija, 2006.
Благоевъ, Т. А. Бѣласица. Sofija, 1925.
Динчев, Евг., Атанасов, П. Високите планини на Република Македония. Пътеводител, Sofija, 1998, str. 214-224.
"Енциклопедия Пирински край". Tom 1, Blagoevgrad, 1995., str. 78.

Vanjske poveznice uredi

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Belasica