Beros
Beros (akadski: Bēl-rē'ušu, prevedeno „Bel je njegov pastir“,[1] grčki Βήρωσσος, Berossos) (oko 340. – 270. pr.Kr.)[2] babilonski je svećenik,[3] pisac i astronom iz helenističkog doba koji je pisao na grčkom jeziku. Živio je u 3. stoljeću pr. Kr., a rođen je u doba Aleksandrove vladavine nad Babilonom (330. – 323. pr. Kr.), možda i ranije (oko 340. pr. Kr.), a prema Vitruvijevom djelu „Arhitektura“, preselio se na grčki otok Kos gdje je podučavao astrologiju pod patronatom egipatskog kralja. Ipak, povjesničari dvoje je li Beros mogao raditi pod Seleukidima, a zatim se preseliti u Ptolomejev Egipat.
U svom djelu Babyloniaca u tri sveska, uz priče o babilonskim bogovima i kozmogoniji, piše i o astrologiji i vještini tumačenja zvijezda. U skladu sa shvaćanjima Thema mundi, smatrao je da dolazi do svjetskog požara kada se sastanu svi planeti u znaku Raka, a do općeg potopa kada se svi planeti susretnu u znaku Jarca.[2]
Djela uredi
- „Babyloniaca“
- „Procreatio“
Zanimljivosti uredi
- U djelima grčkog pisca Aleksandra Polihistora, nalazimo navode iz Berosovih zapisa, gdje opisuje drevnu mezopotamsku mitologiju i bića u njima (kao npr. Oannes), koja su poslužila kao inspiracije autorima znanstvene fantastike.
Izvori uredi
- ↑ Beros (Livius.org, Jona Lendering). Inačica izvorne stranice arhivirana 3. listopada 2009. Pristupljeno 29. kolovoza 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ a b Becker, Udo, Leksikon astrologije, str. 33.
- ↑ Beros, Encyclopædia Britannica
Literatura uredi
- Becker, Udo: Leksikon astrologije, AGM, Zagreb, 1996. ISBN 953-174-064-X
- J. Blenkinsopp: The Pentateuch: An Introduction to the First Five Books of the Bible, izdavač: Anchor Doubleday, New York, 1992.
- G. P. Verbrugghe i J. M. Wickersham: Berossos and Manetho Introduced and Translated: Native Traditions in Ancient Mesopotamia and Egypt, izdavač: University of Michigan Press, 2000.
- K. Müller: Fragmenta historicorum Graecorum, Pariz, 1841. – 1870., 1–25.