Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)

općina i naselje u Hrvatskoj, Vukovarsko-srijemska županija

Bošnjaci su općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u Republici Hrvatskoj.

Bošnjaci

grb
Država Hrvatska
ŽupanijaVukovarsko-srijemska

NačelnikAndrija Juzbašić (HSS)

Površina[1]95 km2
Površina središta95 km2
Koordinate45°03′N 18°46′E / 45.05°N 18.76°E / 45.05; 18.76

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno2 868
– gustoća30 st./km2
Urbano2 868
– gustoća30 st./km2

Poštanski broj32275

Zemljovid

Bošnjaci na zemljovidu Hrvatske
Bošnjaci
Bošnjaci

Bošnjaci na zemljovidu Hrvatske

Zemljopis uredi

 
Središte Bošnjaka

Površina općine je 94,96 km², od čega 5.019 ha ili 52,85 % čine obradiva tla, a 3.547 ha ili 37,35 % šuma. Selo se nalazi u blizini rijeke Save i grada Županje, s kojom je urbanizacijom gotovo spojeno, a udaljenost između središta Bošnjaka i Županje iznosi oko 5 km. Graniči s općinama Vrbanja, Drenovci, Nijemci, gradovima Županja i Otok, te s Bosnom i Hercegovinom.

Okosnicu prometne mreže čine dva glavna cestovna smjera: autocesta A3 na sjeveru Općine (GP Bregana-Zagreb-Slavonski Brod-Lipovac- GP Bajakovo), te državna cesta D214 (Županja-Bošnjaci-GP Gunja) na jugozapadnom dijelu Općine Bošnjaci. U neposrednoj blizini, između Bošnjaka i Županje, prolazi i državna cesta D55, a oko 6 km od centra Bošnjaka je i međunarodni granični prijelaz Županja - Orašje. Osim cesta državne važnosti, na području Općine su još i dvije županijske ceste Ž4223 (Bošnjaci-Otok) i Ž4229 (Bošnjaci-Spačva) te nekoliko nerazvrstanih prometnica.

Povijest uredi

Na lokalitetu Poprnjak, oko 3 km sjeverno od Bošnjaka, pronađeno je naselje i nekropola kulture polja sa žarama koje se prema pronađenim brončanim i koštanim predmetima datira u završnu fazu brončanog doba (Br D - Ha A1), oko 1000 godina prije Krista. Na prostoru Žuželja, kod bivše Daražove ciglane uz rijeku Savu, pronađena je starohrvatska nekropola.

Prvi se puta Bošnjaci spominju 1476. godine, u popisu posjeda Selna (Zelna),[3] i to kao desetak raštrkanih sela, koja će sredinom 18. stoljeća ušoravanjem biti povezana u cjelinu.

Turska vladavina uredi

 
Unutrašnjost crkve Sv. Martina, Bošnjaci

Posavski dio Slavonije Turci osvajaju 1536. godine, a ovo je područje pripadalo Srijemskom sandžaku, kadiluku Nijemci i nahiji Posavina. Područje današnjih Bošnjaka sastojalo se od nekoliko sela koja su prema turskom poreznom popisu provedenom oko 1570. izgledala ovako:

  • Boşnak (Bošnjaci): 2200 akči poreza, 11 kuća,
  • Buçiye (Buče) i Karaş (napušteno selište Karaševo): 2200 akči poreza, 6 kuća,
  • Salanik, Islaniçi (selo Slanik, drugim imenom Slanić): 3222 akče poreza, 8 kuća.

Najviše je poreza i ušura[4] plaćano je od pšenice, prosa, košnica, ovaca i svinja, a stanovnici Slanić sela[3] imali su i 4 vodenice na rijeci Savi.

Vojna krajina i suvremeno razdoblje uredi

 
Unutrašnjost crkve u Bošnjacima, 2020.

Nakon oslobođenja od Osmanske vlasti i uspostave granice na Savi Bošnjaci su dio Slavonske vojne granice, 7. Brodske graničarske pukovnije i 11. satnije (kompanije) sa sjedištem u Županji.

Dne 16. rujna 1845. kod Bošnjaka je, u Savi, potonuo prvi hrvatski parobrod Sloga.[5]

Važan datum za općinu je 22. svibnja 1897. kada su održani prosvjedi protiv nametnutog kandidata za izbore za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor.,[6] a kojega su Bošnjačani trebali prisilno izabrati. U sukobu je ubijeno osam mještana, a ranjeno njih oko stotinu. Danas se 22. svibnja slavi kao Dan općine Bošnjaci, a nemili se događaj naziva Krvavi bošnjački izbori.[7]

Od 1945. do 1963. događala su se ukazanja Majke Božje i nekih svetaca. Izazvala su veliku pozornost hrvatske katoličke javnosti, a do danas nisu istražena. O tom događaju piše u svojim knjigama Vinko Juzbašić, te svećenik Srijemske biskupije Petar Šokčević u knjizi Zapisi iz olovnih vremena, u poglavlju Ukazanja u Bošnjacima 1945. – 1963. Šokčević piše o događajima kao svjedok i u knjizi prikazuje ozračje tih događaja i daje portrete vidjelaca.[8]

U Domovinskome je ratu sudjelovalo oko 360 Bošnjačana, od kojih je bilo mnogo ranjenih, a sedmero poginulih.

Do 1993. Bošnjaci su bili u sastavu Općine Županja.

Stanovništvo uredi

 
Bošnjaci, svibanj 2018.

Bošnjaci su selo s hrvatskim, katoličkim starosjedilačkim stanovništvom, koje se naziva i Slavoncima Šokcima. Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Bošnjaci imala je 4.653 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju - Bošnjacima. Prema popisu iz 2021. Bošnjaci imaju 2.868 stanovnika.

Nacionalni sastav stanovništva Bošnjaka po popisu 2021.
Nacionalni sastav stanovništva Bošnjaka po popisu 2011.
Općina Bošnjaci: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3100
3955
4475
4350
4622
4783
4386
4473
4329
4529
4769
4741
4531
4426
4653
3901
2868
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Županja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Bošnjaci: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3100
3955
4475
4350
4622
4783
4386
4473
4329
4529
4769
4741
4531
4426
4653
3901
2868
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Gospodarstvo uredi

 
Oborak

Uz poljoprivredu i šumarstvo, izvor dodatnih prihoda brojnim bošnjačkim obiteljima je predstavljala izrada oboraka i ženskih ručnih radova, osobito šlinge.[9] To je pretočeno i u pjesmu koja kaže: Bošnjaci se nadaleko znaju, po oborcim i po šlingeraju!

Poduzetnička zona obećavajući je pokazatelj napretka. Brojni su proizvodni pogoni, poljoprivredna obiteljska gospodarstva te stočarske i poljoprivredne zadruge. Uređena su mnoga izletišta i šetnice uz Spačvanski bazen, kao i ugostiteljski objekti. Godine 2007. otvoren je i Šumarski muzej.[10]

Brojne organizacije brinu o tradiciji, ručnome radu, šokačkoj pjesmi, glumi i plesu, a sportski klubovi privlače mlade i zadržavaju ih u selu. Trenira se i druži uz nogomet, rukomet, taekwondo, šah, lov i ribolov. Domaći turniri pridonose tomu da se dobar glas o Bošnjacima daleko čuje.

Prirodna baština uredi

Bošnjački Vjerovi uredi

 
Bošnjački Vjerovi

Vjerovi (Virovi) su vodotok dužine 18 380 m, širine prosječno oko 60 m, i dubine 2-7 m, čije je korito nastalo izlijevanjem rijeke Save, kao njezin rukavac tj. odvirak, u vrijeme visokih vodostaja.

Danas, kada zbog izgradnje nasipa ne postoji izravna veza s rijekom Savom, Virovi skupljaju vodu iz šuma u području Bošnjaka i Otoka, i većim dijelom godine imaju odlike močvare, i riječnog jezera, te pružaju idealne uvjete za odmor, ribolov, lov, šetnju i branje gljiva.

Za vrijeme velikih padalina u proljeće i u jesen, vodostaj im se znatno podigne i tada Virovi uspostavljaju prirodnu protočnu vezu s rijekom Spačvom, a preko nje s Bosutom i Savom, ponašajući se kao sporotekuća rječica.[11]

Značajnu ulogu u njihovu vodostaju imaju podzemne vode, koje se kreću na dubini 1,75 - 2, 75 m ispod površine zemljišta, pa zato nikad ne presušuju. Dakle od prirodnog fenomena izvorišta - vira, nastao je i naziv Virovi, koji se u dijelu Bošnjaka nazivaju i Vjerovi. Bogato su stanište raznim biljnim i životinjskim vrstama. Zahvaljujući bujnoj vegetaciji, u vodi Vjerova nalaze se raznovrsni kukci koji služe kao hrana brojnim ribama i drugim životinjama. Ovdje žive ribe nizinskih voda: šaran, linjak, štuka, som, karas, sunčani karas, bjelica, grgeč - bandar - bulješ - okan ili ostriž, deverika, žutooka, keder i čikov. Među pticama ističu se bijela roda, crna roda, bijela čaplja, crna liska, siva čaplja, divlja patka, orao ribič, golub grivnjaš te orao štekavac - veliki riblji orao koji je veoma prorijeđen i prijeti mu izumiranje. Od sisavaca u vodi živi vidra, a na pojilo dolazi lisica, divlja svinja, srna i jelen. Općenito možemo reći da su fauna i flora Vjerova slični onima u Kopačevu.

U neposrednoj blizini Vjerova nalazi se Rezervat hrasta lužnjaka Lože. Zbog izvrsnih genetskih svojstava žir s obala Virova, kao sjemenski materijal, šalje se po cijeloj Europi te ovaj podatak dovoljno govori i o biološkoj vrijednosti ekosustava Vjerovi.[12]

Na Vjerovima se nalaze ostaci srednjovjekovne utvrde Virgrad ili Slobodnjak grad, pa Općina Bošnjaci i Grad Otok rade na turističkom razvoju toga područja.[13]

Tu se nalazi i vikend naselje u kojem postoje potencijali za oblikovanje dodatnih kapaciteta smještajne, ugostiteljske i druge turističke ponude.[14]

Svetište Drage Gospe Bošnjačke uredi

 
Svetište 1945.
 
Svetište do 1947.

Radi se o svetištu u ulici Ljudevita Gaja (Buče) gdje se Gospa ukazala dvijema djevojčicama i jednom dječaku, svi starosti od 9 do 15 godina. Ukazanja su trajala od ljeta 1945. godine do ljeta 1963., u početku na samom "svetištu", a kasnije i u župnoj crkvi, na oltaru BDM.

Prva ukazanja i znamenja na nebu započela su 10. svibnja 1945., dok je desetoro djece molilo krunicu na gumnu obitelji Domaćinović. 7. srpnja 1945. prvi puta je vidiocima progovorio sveti Martin, a sljedećeg dana 8. srpnja 1945. progovorila je i Majka Božja rekavši: "Ja sam draga Gospa" i "Bošnjaci sveto mjesto, anđeli moji".

Na vijest o ukazanju Gospe u Bošnjacima, koju nisu prenijele novine, narod iz tadašnje FNR Jugoslavije hrlio je u Bošnjake vlakom, kolima, pješice, na koljenima. Tako župnik, u spomenici župe, piše da se za Veliku Gospu, 15. kolovoza 1945., na svetištu skupilo između 10 000 i 15 000 hodočasnika, a bilježi i mnoga čudesa, ozdravljenja i milosti.

Nova komunistička vlast i UDBA je sve snage usmjerila na sprječavanje dolazaka i rastjerivanje naroda, tako da su vidioci, članovi njihovih obitelji i svećenici ispitivani i zatvarani, a milicija je pucala iz oružja, te čak postavila i nekoliko mina na svetištu, od kojih je ranjeno nekoliko hodočasnika. Zbog ukazanja je proganjan i tadašnji župnik i dekan Marijan Galović, te još neki katolički svećenici, a neki su vjerojatno i ubijeni, kao dominikanac Česlav Novak.[15]

Nakon što je Bosansko-đakovački i Srijemski biskup dr. Antun Akšamović 16. kolovoza 1947. posjetio svetište u Bošnjacima, izmolio 7 Očenaša, 7 Zdravomarija i 7 Slavaocu, komunistička je vlast organizirala rušenje svetišta 22. kolovoza 1947., pa su se ukazanja nastavila u župnoj crkvi.

 
Vidjelica č.s. Bernardica Golubičić

Od ožujka 1950. ukazanja su bila tri puta mjesečno: 5., 15., i 25. u mjesecu, a progoni su se i dalje nastavili, osobito prema vidjelici Mariji Golubičić, koja je u nekoliko navrata osuđivana i zatvarana.

Zadnje ukazanje je bilo na blagdan Velike Gospe 1963., a krajem iste godine Marija Golubičić je otišla u samostan Milosrdnih sestara Sv. Križa u Đakovo, uzevši redovničko ime Bernardica.[16]

Unatoč progonima i zabranama, kroz cijelo vrijeme komunističke vlasti, Bošnjačani su privatno ili u molitvenim grupama odlazili na svoje "svetište", da bi uspostavom slobode i demokracije, uz podršku župe i općine, ponovno oživjelo javno štovanje BDM na "svetištu".


Spomenici i znamenitosti uredi

 
Šumarski muzej Bošnjaci
  • Šumarski muzej[10]
  • Crkva sv. Martina iz 1792. godine, župna crkva
  • Svetište Drage Gospe Bošnjačke
  • Virgrad, arheološki lokalitet s ostacima utvrde podignute u 14. stoljeću
  • Crkva sv. Antuna na Topoli iz 1998. godine
  • Spomen-križ, podignut 2021. godine u znak sjećanja na 105 poginulih i nestalih Bošnjačana u Prvom svjetskom ratu, 569 poginulih i nestalih Bošnjačana u Drugom svjetskom ratu i 14 poginulih i nestalih mještana u Domovinskom ratu[17]
  • Centar za promociju poljoprivrede i ruralnog razvoja "Slavonska kuća" (2021.)[18][19]

Obrazovanje uredi

  • Osnovna škola fra Bernardina Tome Leakovića[20]

Kultura uredi

  • Kulturno-umjetničko društvo Branimir[21]
  • Ženski vokalni ansambl Nene[22]
  • Ženska pjevačka skupina Snaše
  • Muška pjevačka skupina Baće[23]

Sport uredi

  • NK Zrinski Bošnjaci
  • RK Zrinski
  • Šahovski klub Bošnjaci
  • Športsko ribolovna udruga "Virovi" Bošnjaci
  • Taekwon-do klub Zrinski Bošnjaci

Noćni malonogometni turnir 'Bošnjaci' održava se od 1966.[24]

Ostalo uredi

  • Dobrovoljno vatrogasno društvo "Bošnjaci"

Događanja uredi

 
Svetište danas
  • Dan Općine Bošnjaci, 22. svibnja
  • K nebu leti, pjesmo moja, godišnja smotra pučkih marijanskih pjesama u župnoj crkvi Sv. Martina biskupa u organizaciji mjesnog Kulturno-umjetničkog društva "Branimir"[25]
  • Šahovski turnir "Open Bošnjaci" održava se od 1996. godine
  • Noćni malonogometni turnir "Bošnjaci" održava se od 1966. godine

Poznate osobe uredi

 
Crkva u Bošnjacima, oltar, Presveto Trojstvo 2018.
 
Otarčići za svetenje

Literatura uredi

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. a b 74520 | Charters | Hungaricana. archives.hungaricana.hu. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  4. ušur | Hrvatska enciklopedija. enciklopedija.hr. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.. ušur - Naturalna renta ili porez, deseti dio prihoda sa zemlje.
  5. Sloga | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  6. Na današnji dan 22.5.1897. „Krvavi bošnjački izbori“Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. prosinca 2013. (Wayback Machine), www.zupanjac.net, objavljeno 22. svibnja 2013.
  7. Dan općine Bošnjaci - Prikaz "Krvavi izbori u Bošnjacima 1897."Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. prosinca 2013. (Wayback Machine), www.bosnjaci.hr, objavljeno 20. svibnja 2012.
  8. IKA "Zapisi iz olovnih vremena" - Knjiga sjećanja umirovljenog svećenika Srijemske biskupije Petra Šokčevića, www.ika.hr, 4. svibnja 2015. - 15:02 - IKA V - 169700/5 (pristupljeno 31. svibnja 2016.)
  9. BOŠNJAČKI ŠLINGERAJ / HD. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  10. a b Šumarski muzej Bošnjaci. Hrvatske šume d.o.o. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  11. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. kolovoza 2017. Pristupljeno 3. kolovoza 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  12. Strategija razvoja Općine Bošnjaci 2017.Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. kolovoza 2017. (Wayback Machine), www.bosnjaci.hr
  13. Dovesti turiste na otočke Virove i bošnjačke Vjerove. Glas Slavonije. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  14. VJEROVI I RIBOLOV / HD. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  15. Gdje je nestao dominikanac Novak. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. kolovoza 2017. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  16. Vinko Juzbašić, Draga Gospa Bošnjačka, ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963., Vinkovci, 1998.
  17. Otkriven Spomen-križ i otvorena Slavonska kuća. Glas Slavonije. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  18. Izgradnja centra za promociju poljoprivrede i ruralnog razvoja „Slavonska kuća“Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. svibnja 2021. (Wayback Machine)<, www.bosnjaci.hr
  19. U Bošnjacima otvorena Slavonska kuća, www.vecernji.hr, objavljeno 8. svibnja, pristupljeno 10. svibnja 2021.
  20. OŠ "fra Bernardina Tome Leakovića"Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. srpnja 2017. (Wayback Machine), os-btleakovica-bosnjaci.skole.hr
  21. Sto godina KUD-a "Branimir". Glas Slavonije. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  22. ŽVA Nene. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. srpnja 2017.
  23. Muška pjevačka skupina Baće iz Bošnjaka proslavila 40 godina uspješnog rada. Glas Slavonije. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  24. Za jubilarni 50. malonogometni turnir u Bošnjacima Prijave još danas (ponedjeljak) do 23 sata. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. kolovoza 2020. Pristupljeno 15. rujna 2019.
  25. 13. smotra pučkih marijanskih pjesama „K nebu leti, pjesmo moja“ , IKA. Hrvatska katolička mreža. Najava za 6. rujna 2020., pristupljeno 8. rujna 2020.
  26. Sestra Bernardica (Marija) Golubičić. Milosrdne sestre sv. Križa. 11. svibnja 2022. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  27. Kovačić-Tajčević, Sonja | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  28. Josip Mišić. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. srpnja 2017. Pristupljeno 25. srpnja 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  29. Babogredac, Josip. enciklopedija.lzmk.hr. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  30. Mislav Lešić: Kumica je moja baka koja nikad nije bila u Zagrebu. www.vecernji.hr. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  31. "Put do stana"
  32. Otkrivamo nepoznate hrvatske ljepotice: Nera Lešić. www.index.hr. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  33. Dr.sc. Zdenko Ilić
  34. IKA Preminuo vlč. Antun Jovanovac, Vijest IKA V - 104449/7 , 14. srpnja 2008.
  35. Napisao je knjige: Draga Gospa Bošnjačka - ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963., Vinkovci, 1998., "Bošnjački zeleni" - monografija NK "Zrinski" Bošnjaci i "Vatru gasi, brata spasi" - stoljeće bošnjačkog vatrogastva.
  36. Znanstveno-stručni skup povodom 200. obljetnice smrti fra Bernardina Leakovića. 11. srpnja 2015. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  37. Antun Lešić Tunja
  38. Vesela je Šokadija
  39. Spomen-ploča Iliji Lešiću-Bartolovu. Glas Slavonije. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  40. Damir Matanović. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. srpnja 2017. Pristupljeno 28. srpnja 2017.
  41. UPOZNAJMO - V. Juzbašić: GODINA MATIJE PAVLIČIĆA - Uzorni sjemeništarac iz Bošnjaka umro je točno ptije jednog stoljeća - Veritas 4/2005. www.veritas.hr. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  42. Franjo Šumanovac. rudar.rgn.hr. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.

Vanjske poveznice uredi

Mrežna mjesta
Nedovršeni članak Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija) koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.