Bosanska vila
Bosanska vila, bio je bosanskohercegovački list za književnost, kulturu i društvena pitanja. Okupljao je mlade, mahom srpske, ali i hrvatske i bošnjačke pisce, promičući kulturno jedinstvo BiH.[1] Izdavač časopisa bilo je SPKD Prosvjeta iz Sarajeva, a prvi glavni i odgovorni urednik bio je Božidar Nikašinović.
| Bosanska vila | |
|---|---|
 Naslovnica Bosanske vile 31. ožujka 1904. | |
| Tip | polumjesečnik |
| Izdavač | SPKD Prosvjeta |
| Glavni urednik | Božidar Nikašinović Nikola Šumonja Nikola Kašiković |
| Utemeljen | 1885. |
| Jezik | srpski |
| Prestao izlaziti | 1914. |
| Sjedište | Sarajevo |
Povijest uredi
Prvi broj Bosanske vile objavljen je u 16. prosinca 1885. godine[2], u Sarajevu, noseći u uzglavlju odrednicu List za zabavu, pouku i književnost. Pokreću ga četiri mlada bosanskohercegovačka učitelja: Božidar Nikašinović, Nikola Šumonja, Nikola Kašiković i Stevo Kaluđerčić. Prvih deset brojeva urednik je bio Božidar Nikašinović, sljedećih sedamnaest Nikola Šumonja, a od 1. travnja 1887. godine urednikom postaje Nikola Kašiković.[3]
»Izrađen u novoj Štampariji Špindlera i Lešnera, tehnički lepo opremljen, list je imao 16 stranica kvart-formata i po obimu bio dvostruko veći od negdašnjeg Trebevića. Naslovnu glavu izradio je Stevo Kaluđerčić, slikar amater sa razvijenim smislom za dekorativno, i u njoj pokušao figurativno da predstavi ideju lista: nad delom Sarajeva pored Miljacke lebdi devojka vila s plamtećom zubljom u levoj ruci, dok desnom pridržava razastrtu traku na kojoj se leprša krupan natpis: Bosanska vila.«Naslovna stranica prvoga Vilinoga broja pokazuje na koji se način njezini pokretači doživljavali Sarajevo, kao svoje kulturno središte, a samim tim i cjelokupnu Bosnu i Hercegovinu. Autor naslovne stranice Stevo Kaluđerčić nastojao je, prikazujući panoramu Sarajeva iznad koje lebdi vila s crkvama i džamijama jednima pokraj drugih, dočarati raznolikost Sarajeva.[2] Turski sultan Abdul Hamid II. 1895. godine Nikolu Kašikovića, jednoga od osnivača časopisa, odlikuje Ordenom Medžidije trećega stupnja.[4]
Suradnici uredi
Kao urednici ili članovi uredništva, uz već spomenute, u stvaranju časopisa sudjelovali su Dimitrije Mitrinović, Vladimir Ćorović, Aleksa Šantić, Svetozar Ćorović, Jovan Dučić, Osman Đikić, Milan Prelog, Petar Kočić, Svetislav Stefanović, Jovan Maksimović, Veljko Petrović, Marko Car, Simo Eraković, Sima Pandurević, Milorad Pavlović, Pera Taletov, Isidora Sekulić, Ivo Andrić i Tin Ujević. List je izlazio punih 29 godina, dvomjesečno, sve do početka Prvoga svjetskoga rata.
Izvori uredi
- ↑ Bosanska vila na web stranici Narodne biblioteke Srbije. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. svibnja 2011. Pristupljeno 14. veljače 2012.
- ↑ a b Prilog Đorđa Krajišnika na mrežnoj stranici Blin magazina o Bosanskoj vili. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. studenoga 2013. Pristupljeno 11. travnja 2022.
- ↑ Borjanka Trajković, Nikola T. Kašiković - Sarajlija ili časopis kao sudbina, Narodna biblioteka Srbije (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 29. listopada 2014. Pristupljeno 14. veljače 2012.
- ↑ Članak 126 godina od izdavanja časopisa Bosanska vila na kul.ba. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. rujna 2014. Pristupljeno 14. veljače 2012.