Brela (naselje)

Brela
	Brela, Donje Selo
Država	Hrvatska
Županija	Splitsko-dalmatinska županija
Općina/grad	Brela
Najbliži veći grad	Makarska
Površina	6,9 km2
Koordinate	43°22′08″N 16°56′02″E / 43.369°N 16.934°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	1 626
– gustoća	236 st./km2
Urbano	1 472
Poštanski broj	21322 Brela
Pozivni broj	+385 (0)21
Autooznaka	MA
	Brela Brela na zemljovidu Hrvatske

Brela (ranije Donja Brela)^[3] su jedno od dva naselja u istoimenoj općini Brelima, petnaest kilometara od Makarske smješteno u podnožju planine Biokovo. Brela su poznato turističko odredište s malenom marinom i lukom za jahte. Postoji i arheološki park s osam grobova dekoriranih reljefima. Veliki dio općine Brela je u sastavu Parka prirode Biokovo. Populacija iznosi oko 1800.

Zahvaljujući gustoj borovoj šumi kroz koju, neposredno uz same plaže, prolazi obalna šetnica, Brela su već nekoliko desetljeća najprivlačnije turističko mjesto na hrvatskom Jadranu. Dugogodišnja vrhunska kvaliteta smještajne turističke ponude cjelokupno područje općine Brela u kategorizaciji turističkih naselja svrstava u A kategoriju. Brela raspolažu s 1 800 klimatiziranih postelja u hotelskom smještaju (Hoteli Brela) i preko 5 500 isto tako uglavnom klimatiziranih postelja u privatnom smještaju.

Prelijepe i čiste na daleko poznate šljunčane i sunčane plaže, bistro more i blagodat odmora u hladovini stoljetne borove šume priskrbili su Brelima međunarodna priznanja:

Plava zastava plaži Rat od 1999. godine te plažama Berulia i Stomarica od 2004. godine;
u izboru časopisa Forbes 2004. plaža Rat je svrstana među deset najljepših plaža na svijetu;
1968. za dostignuća u turizmu Brela su proglašena Šampionom Jadrana;
u akciji Turistički cvijet 2004. Brela su proglašena najljepšim turističkim mjestom na hrvatskom Jadranu;
Brela su nositelj visokog međunarodnog priznanja Brončani cvijet Europe za 2005. godinu.

Od 1994. godine na području Brela djeluje Društvo prijatelja kulturne i prirodne baštine Breljana - Brolanenses.

Povijest uredi

Romanska odnosno rimska Brela, nepoznatog imena.
Hrvatska srednjovjekovna Brela prvi se put spominju u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta "De administrando imperio" pod imenom Berulia (grčki: Beroyllia) godine 950.
1315. godine knez Juraj Šubić spominje Brela i Breljane - latinski naziv Brolanenses, kao dio omiške općine.
1968. godine Brela su dobila najprestižniju turističku nagradu u SFR Jugoslaviji, "Šampion turizma".
u akciji Turistički cvijet 2004. Brela su proglašena najljepšim turističkim mjestom na hrvatskom Jadranu;
Brela su nositelj visokog međunarodnog priznanja Brončani cvijet Europe za 2005. godinu.

Stanovništvo uredi

Naselje Brela: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	523	755	584	759	901	1044	1342	1061	1160	1224	1241	1305	1366	1483	1618	1575	1472
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Do 1981. iskazivano pod imenom Donja Brela. U 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje Gornja Brela. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Spomenici i znamenitosti uredi

Francuska cesta na Biokovu (1810.-1811.), zaštićeno kulturno dobro RH
crkva sv. Stjepana prvomučenika iz 1897.
crkva Gospe od Karmela iz 1715.
crkva sv. Ilije u Gornjim Brelima s početka 18. stoljeća
crkva Gospe od Zdravlja u Gornjim Brelima iz 17. stoljeća
crkva sv. Nikole u Gornjim Brelima na 572m nadmorske visine iz predturskog doba
kapele: sv. Roka (1856.), sv. Kaje (1768.), Gospina na Dubcima (1870.)
nekropola stećaka iz 14. – 15. stoljeća
kompleks zgrada Bekavci - Ivandića dvori na Kričku
kula na Poletnici (387 m) iz 16. stoljeća, Turska kula Zabrdom (17. stoljeće), Hercegova utvrda, Ilirska Gradina itd., u Gornjim Brelima