Britanija metal

Britanija metal je kositrena slitina, u Njemačkoj je zovu tvrdim kositrom, dok bi je u Velikoj Britaniji okarakterizirali kao slitinu tipa pewter. Metal je plavkaste srebrno bijele boje. Topi se na temperaturi od 255 °C. Za razliku od starijih slitina ovog tipa, britanija metal ne sadrži olovo. Osim kositra, slitina sadrži i male količine antimona, bizmuta, nikla i bakra.

Čajnik od britanija metala, Tekniska museet, Stockholm

Povijest uredi

Slitinu je 1770. godine otkrio James Wickers. Od 1846. godine posrebreni britanija metal proizvodi se elektroplatiranjem. Predmeti na sebi obično nose i žig EPBM (electroplated Britannia metal). Danas se koristi za izradu ukrasnih predmeta, dugmadi, ležajeva te tiskarskih ploča. Od britanija metala je izrađena i skulptura najpoznatije filmske nagrade Oscar.

Sastav uredi

Kao britanija metal možemo deklarirati sve slitine koje sadrže od 65 do 97 % kositra, 1 - 24 % antimona, te do 1 - 5 % bakra i bizmuta. Encyclopedia Britannica britanija metal definira kao slitinu od 93 % kositra, 5 % antimona i 2 % bakra.

Slične slitine:

Slitina Kositar Antimon Bakar Olovo Cink Nikal Željezo Bizmut

Kasiterin 89,5 % 5,6 % 4,2 % 0,7 %
Minofor metal 66 % 20 % 4 % 9 % 1 %
Tutania tip 1 91,4 % 7,6 % 0,7 % 0,3 %
Tutania tip 2 25 % 25 % 12,5 % 12,5 % 25 %
Ashbery metal 79 % 15 % 3 % 2 % 1 %
Antifrikcioni metal 80 % 10 % 10 %

Dodatna literatura uredi

  • Karl Richter (Hrsg.): Zink, Zinn und Blei. Eine ausführliche Darstellung der Eigenschaften dieser Metalle, ihrer Legierungen untereinander und mit anderen Metallen sowie ihrer Verarbeitung auf physikalischem und chemischem Wege., Wien/ Leipzig 1927.
  • Piersig, W. Zinn - Metall der Antike, Gegenwart, Zukunft, München 2011.

Vanjske poveznice uredi