Crna reka (makedonski: Црна Река), je rijeka u Republici Makedoniji, najveći desni pritok Vardara, dužine 207 km. Crna izvire kod izvora Crna dupka, u blizini sela Železnec, na nadmorskoj visini od 760 metara.

Crna reka
Izvor Crne reke
Položaj
Države
Fizikalne osobine
Duljina207 km
Površina porječja5890 km2
Istjek 
 • Prosječni37 m3
Tok rijeke
Izvor 
 • Nad. vis.760 m
 • Koord.41°24′21″N 21°07′05″E / 41.405889°N 21.118111°E / 41.405889; 21.118111
UšćeStobi
 • Koord.41°33′18″N 21°58′49″E / 41.555°N 21.980306°E / 41.555; 21.980306
SlijevEgejski
Ulijeva se uVardar
PritociDragor, Jelaška reka, Belašica i Blato
Crna reka na zemljovidu Sjeverne Makedonije
izvor
izvor
ušće
ušće
Crna reka na zemljovidu Sjeverne Makedonije
Zemljovid

Od izvora do sela Bučin, Crna teče kroz kraj - Demir Hisar, a od Bučina do sela Skočivir, kroz dolinu Pelagoniju (najveću kotlinu u Makedoniji). Kroz Pelagoniju rijeka teče u pravcu sjever-jug, a kod sela Brod, naglo zaokreće i teče prema sjeveroistoku. Kod sela Skočivir rijeka ulazi u Skočivirsku klisuru (najduža klisura u Makedoniji, duga 104 km.). Rijeka teče kroz visoki Mariovski kraj, i dobiva karakter brze planinske rijeke, uskog korita, i visokih strmih obala. Kod sela Galište, ulazi u jezero dugo 30 km., jer je na kraju klisure kod sela Vozarsci, podignuta brana, visoka 105 m. Ovo Tikveško jezero, služi kao akomulacija za hidrocentralu, a vode se koriste i za umjetno natapanje. Od jezera, pa do uvira u Vardar kod antičkog lokaliteta Stobi, rijeka ponovo dobiva ravničarski karakter.

Veći pritoci Crne reke su ; Dragor, Jelaška reka, Belašica i Blato.

Godine 1953. pristupilo se velikim melioracionim radovima, na koritu rijeke kroz Pelagoniju, jer se kod grada Bitole, rijeka izljevala i tvorila močvaru, koja se protezala do grada Florine u Grčkoj. Tako da je taj kraj do tada bio i malaričan.

Vanjske poveznice uredi

 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Crna reka