Džer
Džer je bio 2. egipatski faraon 1. dinastije.
| Džer | |
 Džerova stela s njegovim imenom i Horusovim likom | |
| Rodno ime | Iti |
|---|---|
| Pseudonim(i) | Atoti |
| Posljednje počivalište | Umm el-Qa'ab, grobnica O |
| Titula | faraon Egipta |
| Prethodnik | Hor-Aha |
| Nasljednik | Džet |
| Vjera | religija drevnog Egipta |
| Supruga | Herneit, Šeš II., Naktneit i Penebui |
| Djeca | Džet i Merneit |
| Roditelji | Hor-Aha i Hent I. |
| Portal o životopisima | |
| Dodaj infookvir "monarh". (Primjeri uporabe predloška) |
Ime uredi
Džer je bilo egipatsko ime, ali je ovaj faraon imao i druga imena. Turinska lista kraljeva navodi ga kao Itija, Abidska lista također, a Maneton ga zove Atothis (Atoti).
Životopis uredi
Džer je bio sin Hora-Ahe i Hent I.; teta mu je bila Benerib.[1] Džerov djed Narmer je bio ujedinitelj Egipta i 1. faraon. Džer je oženio svoje sestre Herneit i Šeš II.; prva mu je rodila nasljednika - Džeta, i kćer Merneit. Džer je oženio još dvije žene, ali nije poznato što su one bile prije udaje za njega, a zvale su se Naktneit i Penebui.
Džer je posjetio gradove Buto i Sais.
Dužina vladavine uredi
Dok je Maneton tvrdio da je Džer vladao 57 godina, moderna istraživanja Tobyja Wilkinsona u djelu Royal Annals of Ancient Egypt ističe kako je faraonu vremenski bliži i stoga pouzdaniji dokument Kamen iz Palerma, koji Džeru pripisuje vladavinu od "41 cijele i djelomične godine".
Vladavina uredi
Džer se vjerojatno borio u nekoliko bitaka protiv Libijaca u Delti Nila. Dokazi da se to dogodilo za Džerovog života su:
- grobnica u Umm el-Qa'abu, Abid,
- pečati s grobova 2185 i 3471 u Sakari
- natpisi na grobovima 3503, 3506 i 3035 u Sakari,
- pečati i natpisi iz Helwana (Saad 1947: 165; Saad 1969: 82, pl. 94),
- posuda iz Turaha s imenom kralja (Kaiser 1964: 103, fig.3)
- UC 16182 pločica od slonovače iz Abida, dodatni grob 612 na prilazu Džera (Petrie 1925: pl. II.8; XII.1),
- UC 16172 bakrena sjekira s imenom kralja Džera (grob 461 u Abidu, Petrie 1925: pl. III.1, IV.8).
Grobnica uredi
Kao i njegov otac Aha, bio je sahranjen na svetom mjestu Abidu, u Umm el-Qa'abu. Blizu njegovog groba se nalazi i drugi grob, koji je pripadao njegovoj kćeri Merneit, majci kasnijeg kralja Dena, koja je bila regentica. Od 18. dinastije se njegov grob slavio kao grob Ozirisa, boga podzemlja.
Vanjske poveznice uredi
Literatura uredi
- Toby A. H. Wilkinson, Early Dynastic Egypt, Routledge, London/New York, 1999., ISBN 0-415-18633-1, 71-73
- Toby Wilkinson, Royal Annals of Ancient Egypt: The Palermo Stone and Its Associated Fragments, (Kegan Paul International), 2000.