Dabar (Otočac)

naselje u Hrvatskoj, Grad Otočac, Ličko-senjska županija

Dabar je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Dabar
Središte Dabra
Država Hrvatska
ŽupanijaLičko-senjska
Općina/gradOtočac
Najbliži veći gradOtočac

Površina[1]92,2 km2
Koordinate44°57′N 15°19′E / 44.95°N 15.31°E / 44.95; 15.31

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno59
– gustoća1 st./km2

AutooznakaGS

Zemljovid

Dabar na zemljovidu Hrvatske
Dabar
Dabar

Dabar na zemljovidu Hrvatske

Raštrkano naselje Dabar.

Zemljopis uredi

U sastavu je grada Otočca, smješteno u Dabarskoj dolini sjeverno od Gackog polja i južno od planinskog lanca Male Kapele. Na sjevernom rubu naselja Dabar klima je planinska, dok južni ili donji dio imaju osobine predplaninske klime.

 
Spomenik civilnim žrtvama četničkog bezumlja u Domovinskom ratu 1991. – 92.
 
Stanje minski sumnjivog područja nakon općeg izvida cjelokupnog prostora Otočac, ploča u Dabru

Povijest uredi

U glagoljskom Dabarskom brevijaru iz 1379. godine spominju se i druga mjesta u okolici Dabra, kojih danas nema. Ime naselja potječe iz Srednjeg vijeka kada su u njemu živjela plemena Dabran i Zagorac. U 14. stoljeću Frankapani su sagradili dabarsku utvrdu. Početkom 16. stoljeća stanovništvo se počinje iseljavati iz tog kraja i u to doba Dabar je utvrđeni grad kod kojeg su Otočani 1527. godine potukli Turke. Navodno se tada teško ranjeni zapovjednik turske vojske Osman-aga sakrio u šuplju bukvu, gdje je pronađen mrtav i po njemu je Osmanagino polje navodno dobilo naziv.

Dabar je 1991. godine s okolnim naseljima za vrijeme Domovinskog rata teško stradao.

Stanovništvo uredi

Naselje Dabar ima katoličku župnu crkvu i župno je središte tog kraja, te urbano središte s Mjesnim Odborom koji obuhvaća podkapelske zaseoke u sklopu grada Otočca.

  • 2001. – 207
  • 1991. – 596 (Srbi - 347, Hrvati - 229, Jugoslaveni - 6, ostali - 14)
  • 1981. – 743 (Srbi - 445, Hrvati - 277, Jugoslaveni - 12, ostali - 9)
  • 1971. – 1.058 (Srbi - 611, Hrvati - 436, Jugoslaveni - 1, ostali - 10)[3]
Naselje Dabar: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2030
2179
1908
2202
2470
2328
2068
2052
1700
1511
1325
1058
743
596
207
118
59
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1953. i 1961. iskazano pod imenom Dabar-Zabarje. Sadrži podatke za bivša naselja Bobići, Lug Dabarski i Zapolje Dabarsko koja su od 1910. do 1961. iskazivana kao samostalna naselja. U 2001. smanjeno za dio područja koji je pripojen naselju Glibodol općina Brinje. Do 1991. sadrži dio podataka naselja Glibodol u općini Brinje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Spomenici i znamenitosti uredi

U Dabru je 1730. godine sagrađena crkva sv. Mihovila, a župa je ustanovljena 1807. godine. Prije osnutka katoličke župe bila je ondje kapelanija koja je pripadala otočkoj župi.[4]

Šport uredi

  • Lovačko društvo Orao
  • Ribolovno društvo Jaruga

Vidi još uredi

Literatura uredi

  • Milan Kranjčević, Turistički vodič, Turistička naklada d.o.o., Zagreb, 1999. godine, ISBN 953-6570-66-1
  • Dane Bićanić: Dabar-povijesni pregled, Zagreb 2007
  • Prof. Stipe Perišić: Prirodno – geografska obilježja Dabra, Zagreb, 1998
  • Biserka Speidel: Dabar kod Otočca, Dabar, 1979
  • Karl Czoernig: Ethnographie der Oesterreichischen Monarchie, II. Band, Wien 1857

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
  4. http://www.zupa-otocac.hr/dabar.htm[neaktivna poveznica]

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Dabar (Otočac)
Nedovršeni članak Dabar (Otočac) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.