Divlja guska
Divlja guska (lat. Anser anser) je ptica, koja je rasprostranjena na Starom kontinentu. To je tipična vrsta porodice Anser. Ova vrsta je predak pripitomljene domaće guske u Europi i Sjevernoj Americi.
| Divlja guska | |
|---|---|
 | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Anseriformes |
| Porodica: | Anatidae |
| Rod: | Anser |
| Vrsta: | A. anser |
| Dvojno ime | |
| Anser anser Linné, 1758. | |
| Rasprostranjenost | |
 | |
| Podvrste | |
| Baze podataka | |
Divlja guska je jedna od vrsta na koje se odnosi Sporazum o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA).
U znanosti, divlja guska je najbolje poznata kao ptica, koju je etolog Konrad Lorenz izvorno proučavao prilikom izučavanja pojma impregnacije (specifična veza koja nastaje između ženke i njenog mladunca tijekom prvih nekoliko sati (a možda i minuta) nakon porođaja. Tako ženka može razlikovati svoje mladunče među većim brojem drugih).Ona je ptica selica.
Opis uredi
Divlja guska je najveća i najglomazna siva guska porodice Anser. Ima okruglo, pozamašno tijelo, debeli, dugi vrat i veliku glavu i kljun. Noge i stopala su ružičasta, a kljun je narančast.[1] Dugačka je od 74–91 cm, duljina krila je 41-48 cm. Rep je dugačak 6,2 do 6,9 cm, a kljun 6,4 do 6,9 cm. Teži 2,16 do 4,56 kg, s prosječnom težinom od oko 3,3 kg. Širina krila je 147–180 cm.[2] Mužjaci su obično veći od ženki, a spolni dimorfizam je izraženiji kod istočne podvrste rubirostris, koja je u prosjeku veća od svih ostalih podvrsta.
Izvori uredi
- ↑ Madge, Steve; Burn, Hilary (1988). Waterfowl: an Identification Guide to the Ducks, Geese, and Swans of the World. Boston: Houghton Mifflin. ISBN 0-395-46727-6.
- ↑ Dunning, John B., Jr., ed. (1992). CRC Handbook of Avian Body Masses. CRC Press. ISBN 978-0-8493-4258-5.