Dobranje (Cista Provo)

naselje u Hrvatskoj, Općina Cista Provo, Splitsko-dalmatinska županija

Dobranje su naselje u općini Cista Provo, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Svetac zaštitnik župe Dobranje je sv. Ivan Krstitelj, ujedno i svetac kojemu je posvećena stara župska crkva u ovom selu.[3]

Dobranje
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Općina/gradCista Provo
Najbliži veći gradImotski

Površina[1]17,1 km2
Koordinate43°33′32″N 16°54′29″E / 43.559°N 16.908°E / 43.559; 16.908

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno87
– gustoća5 st./km2

Poštanski broj21244
Pozivni broj021
AutooznakaIM

Zemljovid

Dobranje na zemljovidu Hrvatske
Dobranje
Dobranje

Dobranje na zemljovidu Hrvatske

Zemljopis uredi

Naselje je smješteno sjeverno od Ciste Velike, južno od Tijarice i zapadno od Sviba.

Povijest uredi

Kroz povijest je bila dijelom starohrvatske župe Radobilje.[3] 1750. je biskup Pacifik Bizza zabilježio da je župa Dobranje bila ovisna o glavnom župniku u Katunima, u kapelaniji Ciste. Od 1760. ima svog svećenika. Ipak, 1762. je godine vizitacijom biskupa Nikole Dinarića zabilježeno je da su Dobranje ovisne o Katunima, odnosno o župniku iz Radobilje. O Radobilji je ostala ovisna do 1849. godine. Organskim dekretom nadbiskupije splitsko-makarske su župe na njenom području preorganizirano, pa su tako Dobranje nakon više stoljeća prestale biti u svezi s Radobiljom, a uspostavila se sveza s Aržanom.[3]

2001. su godine u novoizgrađenu grobnicu u Dobranjama preneseni i pokopani ostatci tijela 133 (sto trideset i troje) smaknutih zarobljenih hrvatskih vojnika, koji su bili većinom iz Imotske krajine, a manjim dijelom iz Hercegovine i Cetinske krajine. To su bili vojnici koje su sredinom 1944. godine partizanske postrojbe zarobile kod Aržana, strijeljali u Grabu te bacili u jamu Pode, a tijela su im iskopana 1992. godine te su bila od onda na patologiji splitskog KBC-a. 200. je godine u spomen na njih postavljeno spomen-obilježje "Isus pod križem" akademskog kipara Josipa Bosnića.[4][5]

Stanovništvo uredi

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Dobranje su imale 161 stanovnika, prema popisu stanovništva iz 2001. godine su imale 378 stanovnika, dok su prema popis stanovništva iz 1991. godine imalo 473 stanovnika.

Naselje Dobranje: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
393
442
466
546
641
624
649
654
832
864
888
803
616
473
378
161
87
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Spomenici i znamenitosti uredi

Obrazovanje uredi

Škola u Dobranjama djeluje od 1939. godine. Prvo je radila u privatnoj kući Joze-Đure Vuletića. Djeluje kao područna škola "Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića" iz Ciste Velike.[6]

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. a b c DobranjeArhivirana inačica izvorne stranice od 16. kolovoza 2011. (Wayback Machine) Župa sv. Ivana Krstitelja
  4. Splitsko-makarska nadbiskupija Josip Šerić: Dobranje Misa zadušnica za ubijene hrvatske vojnike, 5. travnja 2010.
  5. Dobranje: sv. Misa zadušnica za 136 partizanskih žrtava Hrvatsko kulturno vijeće, 29. travnja 2011.
  6. OŠ Ivan Goran Kovačić, Dobranje. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. lipnja 2013. Pristupljeno 18. listopada 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice uredi

Nedovršeni članak Dobranje (Cista Provo) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.