Glosar kriptologije

Pojmovi vezani za kriptologiju s popisom osoba

A

ADFGVX

Ime za šifru koju je rabila njemačka vojska za vrijeme Prvog svjetskog rata

AES

Standard za napredno šifriranje (en. Advanced Encription Standard), unaprijeđen DES standard, s promjenjivom dužinom ključa i bloka.

Algoritam

Konačan niz precizno definiranih koraka u rješavanju nekog problema.

Algoritam asimetričnog ključa

Ili kriptografija s asimetričnim ključem, gdje se koriste posebni ključevi (javni i tajni ključ) za šifriranje i dešifriranje.

Algoritam simetričnog ključa

Ili kriptografija sa simetričnim ključem, gdje pošiljatelj i primatelj koriste isti ključ za šifriranje i dešifriranje.

Albertijeva šifra

ime je za prvu poliabecednu šifru, a izmislio ju je talijanski polimat Leone Battista Alberti oko 1470. godine.

Alfabet

Skup slova (znakova) nekog jezika. Obično se podrazumijeva abeceda ili azbuka.

Atbaš

naziv je za klasičnu šifru za hebrejsku abecedu, i radi na principu substitucijske šifre, tako što se prvo slovo abecede alef za zadnje slovo hebrejske abecede tav (zadnji), bet (drugo) za predzadnje šin i tako redom.

Autoključ

Vidi: šifra s autoključem.

B

Bifidska šifra

u kriptografiji ime za šifru koja koristi Polibijev kvadrat sa transpozicijom, a difuziju postiže frakcioniranjem. Ovu je šifru izumio francuski kriptograf Felix Delastelle 1901.

Više šifarskih diskova Bombe simuliraju akciju jedne Enigme

Blok šifra

Šifriranje se izvodi na bloku podataka fiksne dužine. Koristi se i izraz en. off-line šifra, jer se načelno podatci prvo šifriraju, pa zatim šalju.

Bomba

Britanski elektromehanički stroj korišten za dekriptiranje poruka šifriranih njemačkom Enigmom.

C

Cezarova šifra

Jedna od najprostijih i najrasprostranjenijih šifara. Dobila je ime po Juliju Cezaru. Ne pruža nikakvu zaštitu.

D

Dekriptiranje

Djelatnost kriptoanalize, dobijanje otvorenog teksta kad ključ nije poznat. Vrše je osobe kojima poruka nije namijenjena.

DES

Standard za šifriranje podataka (en. Data Encryption Standard), ranije najkorišteniji algoritam simetričnog ključa, zamijenjen naprednijim AES standardom.

Dešifriranje

Postupak dobijanja otvorenog teksta iz šifrata kad je poznat ključ. Vrši ga osoba kojoj je poruka namijenjena.

E

Enigma

Njemačka rotor mašina za šifriranje, korištena prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Enkripcija

Drugi naziv za šifriranje.

F

Frekvencija slova hrvatskog jezika.

Frekvencijska analiza

Analiza frekvencije slova nekog jezika, jedan od osnovnih postupaka u pokušaju razbijanja šifre.

G

Gronsfeldova šifra

Varijanta Vigenèreove šifre, umjesto alfabeta koristi 10 znamenki. Bila je popularna u Evropi, iako je slabija od Vigenèreove.

I

Indeks podudarnosti

Ili indeks koincidencije (en. index of coincidence), mjera neravnomjernosti frekvencije slova.

J

Javni ključ

Kod algoritma asimetričnog ključa, to je ključ koji se objavljuje i služi pošiljatelju da šifrira poruku.

Jednokratni blok

Sistem (en. one-time pad) kod kojeg su ispunjeni uvjeti da je ključ slučajan, jednak dužini otvorenog teksta i da se ne koristi više od jednom, predstavlja neprobojnu šifru.

K

Klasična Cezarova šifra s pomakom 3

Klasična šifra

Obuhvaća šifre koje su korištene u prošlosti, šifriranje "s olovkom i papirom", proste šifre zamjene i pomjeranja.

Ključ

Nezavisna vrijednost (bit, slovo, alfabet) u šifarskom algoritmu.

Kod

Vrsta šifre, kod koje se zamjena vrši na nivou značenja, riječi i izrazi se zamjenjuju drugima, a vrši se i sažimanje. Zbog slabosti je zapostavljen u modernoj kriptografiji.

Kriptoanaliza

Oblast kriptologije, znanost koja se bavi dekodiranjem, razbijanjem šifri i izučavanjem kriptografskih metoda protivnika.

Kriptoanalitičar

Osoba koja se bavi kriptoanalizom.

Kriptografija

Dio kriptologije, znanost o nerazumljivom pisanju poruka i njihovom čitanju kada je poznat primijenjeni postupak.

Kriptozaštita

Oblast kriptologije čija je osnovna funkcija osiguranje zaštite tajnosti sadržaja poruka.

Kriptolog

Osoba koja se bavi kriptologijom.

Kriptologija

Znanost koja se bavi izučavanjem i definiranjem metoda za zaštitu informacija i pronalaženjem metoda za dekriptiranje. Ima dvije osnovne oblasti, kriptozaštitu i kriptoanalizu. Objekti izučavanja su pisane (kriptografija), govorne (kriptofonija), vizuelne i druge poruke.

L

Lorenz SZ

Njemačka mašina za šifriranje korištena za vrijeme Drugog svjetskog rata u teleprinterskom saobraćaju. Koristila je šifru toka.

M

Moderna šifra

Moderni, napredni tipovi šifri, gdje se načelno koristi snaga računala (za generiranje ključeva).

Monoalfabetska šifra

Šifra kod koje se kao ključ koristi samo jedan alfabet.

N

Napad

Djelatnost kriptoanalize u cilju otkrivanja algoritma šifre, ključa ili otvorenog teksta.

Napad "grubom silom"

Napad kod koga se istražuju sve moguće kombinacije šifre, bez upotrebe drugih metoda kriptoanalize.

Neprobojna šifra

Šifra koju nije moguće razbiti (fr. le chiffre indéchiffrable).

Nihilistička šifra

ime je za simetričnu šifru koju su koristili ruski nihilisti tokom 1880-ih za organiziranje terorističkih napada na carski režim. Osnova ove kriptografske metode je Polibijev kvadrat sa izmješanom abecedom, i tajni ključ

O

Otvoreni tekst

Tekst poruke na prirodnom jeziku koji treba poslati.

P

Ponavljajući ključ

Ključ koji se ponavlja onoliko puta, koliko je potrebno da odgovara dužini otvorenog teksta.

Prisluškivač

Osoba koja presreće poruke koje joj nisu namijenjene.

R

Razbijanje šifre

Djelatnost kriptoanalize u cilju pronalaženja algoritma šifre, ključa i dobijanje otvorenog teksta.

ROT13

Cezarova šifra s pomakom 13, koristi se na Internetu za skrivanje spojlera.

Rotor mašina

Elektromehanički stroj s rotirajućim diskovima, služio je za brzo šifriranje i dešifriranje.

S

SIGABA

Rotor mašina za šifriranje koju su koristile SAD za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata.

Slabost šifre

Osobine šifre (statističke, lingvističke...) koje kriptolozi koriste pri njenom razbijanju.

Snaga šifre

Sposobnost šifre da odoli napadima kriptoanalize.

Š

Reprodukcija šifarskog diska Konfederacije.

Šifarski disk

Obično dva prstena jedan unutar drugog, pokretan i nepokretan, po čijim obodima su raspoređeni alfabeti. Koristi se umesto Vigenèreove tablice za brzo šifriranje i dešifriranje.

Šifra

Kriptografski algoritam, skup mjera i postupaka za šifriranje i dešifriranje.

Šifra četiri kvadrata

ime za simetričnu kriptografsku metodu koju je izumio francuski kriptograf Felix Delastelle.

Šifriranje ključem

vrsta monoabecende substitucije, gdje se šifrirana abeceda napravi tako što se prvo izabere ključ u kojem se ne ponavljaju slova, i ovaj ključ se prvo napiše dok poslje ključa sljedi ostatak abecede

Šifra zamjene

Šifra kod koje se slovo otvorenog teksta zamjenjuje drugim slovom u šifratu.

Šifra polialfabetske zamene

Šifra kod koje se za svaki sljedeći element (slovo, riječ) mijenja alfabet zamjene.

Šifra pomjeranja

Šifra kod koje se slova otvorenog teksta pomjeraju u šifratu.

Šifra s autoključem

Inačica Vigenèreove šifre, kod koje iza ključne riječi slijedi ponovljen otvoreni tekst (pomaknut za dužinu ključne riječi).

Šifrat

Proizvod šifriranja, šifrirani tekst.

Šifra toka

Ili šifra niza (en. stream cipher), kojom se šifrira kontinuirani niz podataka. Rabi se i izraz en. on-line šifra, kad se podatci šifriraju "u hodu", tijekom slanja.

Šifrirani tekst

Skrivena, tajna poruka koja je rezultat izvršenog šifriranja, šifrat.

Šifriranje

Proces maskiranja poruke radi njene zaštite od prisluškivanja.

T

Tabula recta, odnosno Vigenèreova tablica

Tabula recta

Vigenèreova tablica, osnovna tablica za šifriranje i dešifriranje.

Tajni ključ

Kod algoritma asimetričnog ključa, to je ključ kojim primatelj dešifrira poruku; tajan je za svakoga, osim za primatelja.

Typex

Britanska rotor mašina za šifriranje, korištena u vrijeme oko Drugog svjetskog rata.

U

Uzastopni ključ

Inačica Vigenèreove šifre (en. running key), ključ koji ima dužinu otvorenog teksta.

V

Veličina ključa

Ili dužina ključa, jedan od osnovnih elemenata snage ili slabosti šifre.

Vigenèreova tablica

Vidi: Tabula recta.

Vigenèreova šifra

Vrsta polialfabetske šifre, zamjena se vrši s više alfabeta.

Popis osoba

• Alberti, Leon Battista
  

Talijanski slikar, pjesnik, glazbenik, arhitekt, lingvist, filozof i kriptograf, napravio je prvu polialfabetsku šifru.

• Al-Kadi, Ibrahim
  

Saudijskoarabijski inženjer, poznat po radovima iz istorije kriptologije (po njemu, otkrića arapskih kriptografa datiraju oko 300 godina prije europskih).

• Babbage, Charles
  

Engleski znanstvenik, matematičar, filozof i inženjer. Smatra se da je razbio Vigenèreovu šifru pre Kasiskog.

• Bellaso, Giovan Battista
  

Talijanski kriptograf, prvi je opisao Vigenèreovu šifru.

• Beaufort, Francis
  

Irski znanstvenik, modificirao dekripciju Vigenèreove šifre.

• Cezar, Gaj Julije
  

Rimski državnik i vojskovođa, u prepisci sa svojim generalima koristio je šifru, koja je po njemu dobila ime.

• Friedman, William
  

Američki kriptolog, koristio indeks podudarnosti za razbijanje Vigenèreove šifre.

• Kasiski, Friedrich
  

Major Pruske vojske, kriptograf i arheolog, prvi opisao postupak napada na polialfabetske šifre.

• Kahn, David
  

Američki povjesničar, žurnalist i pisac, poznat po radovima iz kriptografije i obavještajne službe. Poseban doprinos ima njegova knjiga "Razbijači kodova" o povijesti kriptografije.

• Kerckhoffs, Dr. Auguste
  

Nizozemski lingvist i kriptograf, autor inačice Kasiskijevog testa.

• Shannon, Claude
  

Američki nobelovac, inženjer i matematičar, "otac teorije informacija", dokazao neprobojnost jednokratne bilježnice.

• Svetonije
  

Rimski odvjetnik i književnik, u Cezarovoj biografiji opisuje korištenje šifre.

• Trithemius, Johannes
  

Nemački opat i okultist, pronašao Vigenèreovu tablicu.

• Turing, Alan
  

Engleski matematičar i kriptograf, razbio šifru njemačke Enigme. Smatra se ocem modernog računarstva.

• Vigenère, Blaise de
  

Francuski diplomat i kriptograf kome je nezasluženo pripisano otkriće Vigenèreove šifre. Otkrio je šifru s autoključem.

Vidi još

• Glosar