Dvorac Zajezda

Dvorac Zajezda nalazi se u Općini Budinščina u Hrvatskom zagorju, u selu Zajezda. To je višeslojni objekt u mjestu Zajezda, općini Budinščina, zaštićeno kulturno dobro.

Dvorac Patačić
Maketa dvorca Maketa dvorca
Lokacija	Zajezda , Hrvatska
Koordinate	46°07′23″N 16°11′57″E (WD)
Arhitekt	Johann Fuchs?
Godine izgradnje	1740.?
Arhitektonski stil	Barok

Povijest

Sagradila ga je plemićka obitelj Patačić. Patačići su uzeli Zajezdu kao glavno sjedište svoje obitelji te su prema njoj nazvani Patačići od Zajezde. Vrijeme izgradnje dvorca nije točno utvrđeno, ali se u poznatoj knjizi Status familiae Patachich  Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. prosinca 2008. (Wayback Machine) datira u 1740. godinu. Dekoracija na dvorcu potječe iz kasnijeg razdoblja, a pripisuje se štajerskom arhitektu Johannu Fuchsu.

Arhitektura

Dvorac je projektiran kao trokrilni objekt, pri čemu tri krila zatvaraju unutrašnje dvorište, a s četvrte strane omeđuje ga zid s portalom. Krila dvorca su prema dvorištu rastvorena arkadama. Od važnijih prostorija ističu se središnji salon, kapela i stubište. Mjestimično su na svodovima sačuvane ukrasne štukature. Dvorac je stradao u potresu 1984. godine, nakon čega je ispražnjen i ostavljen propadanju.

Potkraj 19. stoljeća, ispred ulaza u dvorac, nastaje mali parkovni prostor od kojeg je danas sačuvan tek mali dio. Pravog perivoja u Zajezdi nikada nije bilo. Južno od dvorca bio je veliki vrt, istočno voćnjak, a sjeverno su bili gospodarski objekti s velikim dvorištem.

Opis dobra

Dala ga je sagraditi obitelj Patačić oko 1740. g. Dvorac je tlocrtnog „U“ oblika s dvorištem koje s četvrte strane zatvara zid. Vanjska pročelja su ritmizirana prozorskim otvorima bez dekoracije, a rubovi su ojačani rustikom. Dvorišna su pročelja rastvorena u prizemlju i katu nizovima arkada. Organizacija dviju etaža zasniva se na nizanju prostorija uz vanjske perimetralne zidove dok se prema dvorištu protežu hodnici. Danas osim dvorca postoje neki gospodarski objekti, maleni perivoj te ribnjak. Zajezda je značajan primjer trokrilnog dvorca na hrvatskim prostorima jer označava početak razvoja baroknog koncepta u smislu razbijanja zatvorene kubične forme i uvođenja aksijalne organizacije.

Zaštita

Pod oznakom Z-1904 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "profana graditeljska baština".

Vidi i

• Milengrad

Literatura

• Vladimir Marković, Barokni dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb, Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1995. ISBN 953-6000-65-2
• Mladen Obad Šćitaroci, Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb, Školska knjiga, 1993.

Izvori

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (https://min-kulture.gov.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.