Edo Popović (Livno, BiH, 1957.), hrvatski je književnik.

Edo Popović
Rođenje 1957., Livno, BiH
Zanimanje književnik
Nacionalnost Hrvat
Period pisanja od 1987.
Važnija djela
  • :::Ponoćni boogie, Izlaz Zagreb jug, Oči, Priručnik za hodače i ini.
Portal o životopisima

Životopis uredi

Studirao je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu komparativnu književnost i hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti. 1987. godine bio je jednim od pokretača i urednika književnoga časopisa Quorum. Potpisnik je Deklaracije o zajedničkom jeziku, u kojoj se tvrdi da se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori govore nacionalne standardne varijante zajedničkog policentričnog standardnog jezika.[1][2]

Živi s obitelji i radi u Zagrebu. Djela su mu prevedena na desetak jezika.

Djela uredi

Romani:

  • Izlaz Zagreb jug (2003.) (eng. izd. Zagreb, Exit South, 2005.)
  • Dečko, dama, kreten, drot (2005.)
  • Oči (2007.)
  • Lomljenje vjetra (2011.)
  • Mjesečev meridijan (2015.)

Novele:

  • Koncert za tequilu i apaurin (2002.)
  • Plesačica iz Blue Bara (2004.)
  • Igrači (2006.)

Zbirke priča:

  • Ponoćni boogie (1987.)
  • San žutih zmija (2000.)
  • Tetovirane priče (2006., u suradnji s crtačem Igorom Hofbauerom)

Dnevničko-autobiografska proza:

Pet svezaka ilustriranih kratkih priča, ilustrirao Igor Hofbauer: Klub, Ako vam se jednom na vratima..., Gospa od Bluda, Dvije priče, Betonske priče.

Izvori uredi

  1. Derk, Denis. 28. ožujka 2017. Deklaracija o zajedničkom jeziku iz Zagreba. Večernji list. Zagreb. str. 6–7. ISSN 0350-5006. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. rujna 2017. Pristupljeno 27. ožujka 2024. Alt URL.
  2. Deklaracija o zajedničkom jeziku. Jezici i nacionalizmi. Pristupljeno 27. ožujka 2024.
Nedovršeni članak Edo Popović koji govori o hrvatskom književniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.